Edvard Džul Rod-Larsen (25), sin dvoje visokih norveških diplomata izvršio je samoubistvo usred istrage o vezama njegovih roditelja sa Džefrijem Epstajnom, prenosi Daily Mail
Izvor: B92.net

Edvard Džul Rod-Larsen (25) pronađen je mrtav u Oslu u sredu, samo nekoliko dana nakon što su norveška i francuska policija pokrenule zajedničku istragu protiv njegovih roditelja, diplomate Tarjea Rod-Larsena i Monu Džul, bivše ambasadorke.
Policija je pokrenula istragu protiv ovih visokorangiranih ličnosti nakon što je objavljeno da je Epstajn ostavio ukupno 10 miliona dolara Edvardu i njegovoj sestri bliznakinji Emi u svom testamentu.
Isti iznos je, prema dokumentima njegovog fonda koje je objavilo Ministarstvo pravde SAD, Epstajn ostavio i svojoj saradnici i osuđenoj zbog trgovine ljudima Gislejn Maksvel.
Edvard i Ema Džul Rod-Larsen nikada nisu bili optuženi ni za kakvo krivično delo.
Pravni zastupnici porodice, Tomas Skjelbred i Džon Kristijan Elden, potvrdili su smrt njihovog sina.
“Ovo se dešava u senci višemesečne pažnje javnosti koja je odavno prestala da bude kritična, već je umesto toga postala sumnjičava, spekulativna i ponekad bez granica”, navodi se u saopštenju advokatskog tima za norveški VG.
Dodali su da “ta pažnja nije pogodila samo njihove roditelje, već je njihovu decu koja ih je uvukla u neumoljivu mašineriju javnosti”.
“Spekulacije o vezama je i neodgovorno i nedostojno. Samoubistvo je uvek složeno. Nikada ne postoji jedan uzrok, jedno objašnjenje ili jedna krivica”, navodi se u saopštenju.
Edvard i njegova sestra su pri rođenju nazivani “blizancima mira”, jer je njihov otac Tarje Rod-Larsen bio zamenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, a majka Mona Džul tada državna sekretarka u norveškom Ministarstvu spoljnih poslova.
Rod Larsen i Džul su igrali ključnu ulogu u uspostavljanju tajnog kanala između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije, što je dovelo do sporazuma iz Osla iz 1993. do 1995. godine, koji su kasnije inspirisali i nagrađivanu brodvejsku predstavu “Oslo”.
Džul, koja je nedavno bila ambasadorka Norveške u Jordanu, podnela je ostavku u februaru nakon što je došla pod istragu zbog kontakata sa Epstajnom.
Norveško ministarstvo spoljnih poslova pokrenulo je istragu o njenom znanju i kontaktima sa Epstajnom.
Džul je priznala da je bilo “neprecizno” opisati njen kontakt sa Epstajnom, ali je navela da je taj kontakt proistekao iz odnosa njenog supruga sa njim i da nije imala samostalni društveni ili profesionalni odnos sa njim.
Ona je navela da je kontakt bio povremen i privatan, a ne deo službenih dužnosti, ali je priznala da je trebalo da bude mnogo opreznija.
Izdavao vize za mlade Ruskinje
Ministarstvo je takođe pokrenulo reviziju finansiranja i kontakata sa Institutom za međunarodni mir u Njujorku, kojim je u tom periodu rukovodio Rod-Larsen. International Peace Institute
Dokumenti iz Epstajnovih dosijea koje je objavilo američko Ministarstvo pravde navode da je Rod-Larsen, kao direktor instituta, pisao preporuke američkim vlastima za izdavanje viza mladim Ruskinjama za Epstajna.
Drugi dokumenti navode da je Epstajn naredio isplatu od 250.000 dolara Rod-Larsenu 2015. godine.
Novac ostavljen Edvardu i Emi, prema porodici, još uvek nije isplaćen.
Njih dvoje nisu optuženi ni za kakvu nelegalnu aktivnost.
Norveška policija je u februaru pokrenula istragu protiv Džul i Rod-Larsena zbog sumnje u “tešku korupciju” i “saučesništvo u teškoj korupciji”. Prošle nedelje se u istragu uključila i francuska policija.
Par je preko svojih advokata negirao bilo kakvu krivicu.
“Rod-Larsen je ranije izrazio žaljenje zbog povezanosti sa Epsteinom i jasno se ogradio od njegovih dela“, rekao je njegov advokat Džon Kristijan Elden u februaru.
Norveška elita u centru skandala
Norveška politička i kraljevska elita takođe je dospela u centar Epstajn skandala, uključujući i direktora World Economic Forum Borea Brendea, koji je imao više poslovnih večera sa Epstajnom i razmenjivao mejlove i poruke sa njim. On je trenutno pod istragom.
Bivši norveški premijer Torbjorn Jagland takođe je pod istragom zbog “teške korupcije“ zbog svojih veza sa Epstajnom.
Norveška prestolonaslednica Mette-Marit takođe je dospela pod lupom zbog odnosa sa Epstajnom, za koji je izjavila da duboko žali.
Ona je razmenila desetine mejlova sa njim uprkos tome što je znala za njegove ranije presude zbog podvođenja maloletnice.
Njeno ime se pojavljuje više od 1.000 puta u novim Epstajnovim dokumentima koje je objavilo Ministarstvo pravde SAD.
b92.net