Kaluđerović smatra da broj od 89 krivičnih prijava ukazuje na zainteresovanost i odlučnost MPNI da se suprotstavi tom problemu, ali je ukazala i na značaj epiloga podnešenih prijava
Kaluđerović, Foto: CGO
05.07.2025. 12:31h
Falsifikovane diplome razaraju temelj meritokratskog društva i urušavaju povjerenje u institucije, ocijenila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović, navodeći da se samo dosljednom, neselektivnom i strogom sudskom praksom šalje poruka da takvo ponašanje nosi ozbiljne posljedice.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ranije je saopšteno da su od 2023. godine podnijeli 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave, dok su iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) agenciji MINA kazali da je u tom organu tim povodom formirano 70 predmeta.
Kaluđerović smatra da broj od 89 krivičnih prijava ukazuje na zainteresovanost i odlučnost MPNI da se suprotstavi tom problemu, ali je ukazala i na značaj epiloga podnešenih prijava.
„Radi se o prilično visokom, ali i zabrinjavajućem broju, jer je pretpostavka da je mnogo više tih slučajeva”, rekla je Kaluđerović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je istakla i da problem sumnjivih i lažnih diploma nije od juče, već da se razvijao decenijama i to bez adekvatne pažnje nadležnih institucija i pratećih sankcija.
“Sada je ključno da dobijemo epiloge podnešenih prijava i postupaka uz kaznenu politiku koja se dosljedno primjenjuje. Važno je da se stvori efekat odvraćanja od loših nauma i da se suzbija praksa “nabavke” obrazovne isprave koja ne počiva na znanju”, ocijenila je Kaluđerović.
Ona je rekla da se takvim postupanjem šalje poruka da sistem ne toleriše te zloupotrebe, naglašavajući da prjave same po sebi nemaju svrhu bez presude i kazne koje jedino daju pravu težinu u toj borbi.
Iz podgoričkog ODT-a su kazali da je od formiranih 70, u 19 predmeta podnijet optužni predlog nadležnom sudu, kao i da je u nekim predmetima izrečena kazna zatvora u trjanju od tri do šest mjeseci.
“A izricane su i uslovne kazne, kao i rad u javnom interesu i mjera bezbjednosti obavezno oduzimanje falsifikovane isprave”, navodi se u odgovoru ODT-a.
Kaluđerović je istakla da iz tih podatka nije jasno koliki je broj prijava i postupaka u odnosu na ostale opštine i postupajuća državna tužilaštva u tim opštinama.
“Nije to mali broj prijava za falsifikovane obrazovne isprave u navedenom periodu u jednoj opštini, iako je ona najveća”, rekla je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, primjeri određenih ishoda su ohrabrujući, iako su procesi spori.
„Treba isticati konkretne rezultate, posebno one koji uključuju i zatvorske kazne, pa makar u trajanju od tri do šest mjeseci”, rekla je Kaluđerović.
Ona je upozorila da to otvara i pitanje adekvatnosti kazne i da li su one blage u odnosu na težinu posljedica koje falsifikovane isprave mogu imati na sistem, posebno ako se radi o djelatnostima kao što su zdravstvo, obrazovanje ili javna uprava.
“Samo dosljedna, neselektivna i stroga sudska praksa šalje jasnu poruku da takvo ponašanje nosi ozbiljne posljedice, a mi to još nemamo”, poručila je Kaluđerović.
Upitana da li su pravni mehanizmi u Crnoj Gori za sankcionisanje korisnika lažnih diploma adekvatni, Kaluđerović je ukazala na to da zakonodavni okvir u državi prepoznaje falsifikovanje isprava kao krivično djelo, ističući da to znači da određeni mehanizmi postoje.
“Problem leži često u njihovoj primjeni – procesi su spori, kontrole nisu redovne, a sankcije nijesu dovoljno ubjedljive da se negativne prakse obustave. Potrebna je posvećenija i brža primjena postojećih zakona i volja poslodavaca da se bave kontrolom obrazovnih isprava prilikom zapošljavanja, a posebno tu mislim na javni sektor”, kazala je Kaluđerović.
Ona je ukazala i na to da je za značajan broj visokih javnih funkcionera nepoznato kako su i gdje stekli svoje obrazovne reference.
„Što automatski budi sumnji u njihovu kredibilnost, jasno je da opstrukcije za ovaj važan posao idu od vrha, od onih koji imaju moć kako da pokrenu procese tako i da ih blokiraju kad osjete da su ugroženi ”, kazala je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, napredak jeste vidljiv, posebno kada se govori o MPNI koje, kako je navela, pokazuje proaktivnost po pitanju lažnih diploma.
Odgovarajući na pitanje o preporukama za efikasniju sistemsku borbu, Kaluđerović je naglasila da ta borba mora biti koordinisana između institucija, uključujući prosvjetne institucije, tužilaštva, inspekcije i sudove.
„Uvođenje centralizovanog registra diploma koji vrši automatsku provjeru isprava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kao i pojačane inspekcijske kontrole, neki su bazičnih koraka koje treba preduzeti”, istakla je Kaluđerović.
Vijesti. me
