Osiguranje se subvencionira, ali slabo ko koristi tu mjeru pa je ove godine od 300.000 predviđenih za te svrhe povučeno samo 13.000 eura, navodi Budimir Mugoša
Niko od poljoprivrednika ne osigurava imanja jer su procedure kod osiguravajućih društava komplikovane i skupe, a da je država obezbijedila protivgradne rakete uspjeli bismo da sačuvamo 80 odsto usjeva koja su stradala od grada krajem juna, poručuju poljoprivrednici. Da su protivgradne rakete spas od elementarnih nepogoda smatra i Ismeta Đoka, sekretarka za poljoprivredu i ruralni razvoj, dok Budimir Mugoša, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, poručuju da će ministarstvo dati svoj doprinos ukoliko stručna analiza pokaže opravdanost ulaganja u protivgradnu zaštitu.
– Protivgradne rakete su vrlo kompleksno pitanje koje zahtijeva ozbiljnu i stručnu interdisciplinarnu analizu. Svakako da je to jedno od rješenja zaštite od grada kao i protivgradne mreže. Ukoliko stručna analiza pokaže opravdanost ulaganja u protivgradne rakete ministarstvo će dati doprinos u realizaciji tog programa – saopštio je Mugoša.
Mugoša se osvrnuo na to što poljoprivrednici ne osiguravaju usjeve.
– Poljoprivrednici to ne rade dominantno iz dva razloga – nedostatka novca odnosno lošeg položaja poljoprivrede u dužem nizu godina i drugog možda važnijeg razloga nerazvijene svijesti o značaju osiguranja u poljoprivredi kao i nedovoljno razvijenog tržišta osiguranja. Možda mjera koja postoji u agrobudžetu za osiguranje nije dovoljno promovisana pa je poljoprivrednici nedovoljno koriste. U svakom slučaju za narednu godinu moramo povećati sredstva po ovoj mjeri i učiniti sve da bude adekvatno promovisana. Podrška od 50 odsto za osiguranje od strane ministarstva i 25 odsto od strane lokalnih samouprava je dobra mjera ali se slabo koristi. Za ovu godinu je od 300.000 eura za osiguranje u poljoprivredi povučeno 13.000 – naveo je Mugoša.
Da nije zatvorena fabrika koja je proizvodila protivgradne rakete grad ne bi uništio vinograde i voćnjake, ocijenila jeIsmeta Đoka, sekretarka za poljoprivredu i ruralni razvoj. Đoka navodi da poljoprivrednici ne osiguravaju imanja jer osiguravajuće kuće mnogo traže i imaju stroge kriterijume.
– Samo nekoliko vinograda u Tuzima ima protivgradne mreže. Ja sam se i do sada čudila što Plantaže nijesu pokrenule da se ponovo uspostavi taj pogon – navela je Đoka.
Stiglo oko 200 zahtjeva za odštetu
Sekretarka za poljoprivredu Ismeta Đoka navela je da im je stiglo oko 200 zahtjeva za procjenu štete nastale usled grada. Najviše zahtjeva stiglo je iz Sukuruća, Vranja, Vladne, Pothum, Drešaj i Milješ.
– Komisija je na još na terenu i mi ćemo do kraja sedmice imati finansijski iskaz kolika je šteta u pitanju. Najviše su stradali lubenica, vinova loza, pšenica, paprika, plastenici – navela je Đoka.
Poljoprivrednik Valentin Junčaj je istakao da im svake godine od grada stradaju usjevi, te da bi država trebala da ima protivgradni sistem.
– Koliko sam ja upućen niko od poljoprivrednika iz Tuzi nije osigurao imanja jer su komplikovane i skupe procedure. Prije tri godine sam se raspitivao da osiguram imanje ali nisu bili voljni da to urade zbog čestih padavina grada. Neće niko da rizikuje. Koja osiguravajuća kuća će da nam osigura imanja kada grad pada svake godine. Država i opština treba da stanu uz nas subvencijama i onda nešto možemo da postignemo. Ukoliko nam ove godine ne izađe u susret sledeće godine ovdje neće posaditi niko ništa. Velika nam je šteta pričinjena. Ove godine sam bio posadio lubenicu koja je trebala da se izveze u Njemačku, Slovačku, Švajcarsku, čak i za Poljsku. Da imamo protivgradne rakete šteta bi bila za 80 odsto manja. Crna Gora nema taj sistem odavno. Nikakvu zaštitu nemamo, sami sebi smo prepušteni. Gledamo u nebo. I ranije sam imao štete, ali ove godine je najgore – kazao je Junčaj.
On je istakao da bi poljoptivreda u ovom dijelu države opstala država mora više da pomaže.
– Imamo takav kvalitet proizvoda, ali država mora da stane uz nas. Greota je da nemamo nikakvu zaštitu. Grčka je poznata po lubenici, možemo i mi da budemo, ali iza njih stoji država. Sigurno da ima grada i tamo i da tamo vremenske nepogode unište poljoprivredne proizvode, ali država je tu da pomogne – istakao je Junčaj.
I David Camaj, poljoprivrednik, se nekoliko puta raspitivao kako da osigura svoje imanje.
– Nikad nijedna osiguravajuća kuća nije bila spremna da nas osigurava što se grada tiče. Od grada sada nijesam imao štete, ali u proljeće mi je vjetar uništio šest plastenika kada je stradilo 10.000 strukova lubenice. Pozivam Ministarstvo poljoprivrede da ulože sredstva u protivgradne rakete. To je trenutno jedina grana privrede koja je zdrava, ali samo što diše pa ne znam dokle će disati. Ove godine dotučeni smo od više sile – istakao je Camaj.
izvor: dan