Hrvatska očekuje da Crna Gora prihvati nekadašnju republičku granicu na području Prevlake i potpiše sporazum o kopnenom razgraničenju, dok bi se pitanje morske granice rješavalo naknadno, bez utvrđenih rokova. To je jedan od osam zahtjeva koje je Zagreb, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), dostavio državama članicama Evropske unije, uslovljavajući njihovim ispunjavanjem podršku pristupanju Crne Gore.

Taj dokument, čiji je sadržaj RSE objavio pozivajući se na diplomatske izvore, još nije zvanično dostavljen Podgorici.

– Crna Gora nije dobila zvanično taj dokument Hrvatske. Mislim da ga neće ni dobiti – rekao je za” Dan” potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković.

Prema navodima RSE, Zagreb traži poštovanje nekadašnje međurepubličke granice, u skladu sa principom uti posidetis juris, i potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte. Tek potom bi hrvatska strana bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru.

Prevlaka je jedno od najosjetljivijih otvorenih pitanja između dvije države još od raspada Jugoslavije. Poluostrvo je tokom devedesetih bilo pod nadzorom posmatrača Ujedinjenih nacija, a u decembru 2002. godine Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija potpisale su protokol o privremenom režimu uz južnu granicu. Njime su uređena pitanja nadležnosti i privremenog razgraničenja, bez prejudiciranja konačnog sporazuma o granici.

Magistar međunarodnih odnosa i stručnjak za pomorsko pravo Samir Hadžić smatra da je hrvatski zahtjev da se kopnena granica utvrdi prije morske posebno problematičan.

– Posebno opasna diplomatska zamka krije se u stavu hrvatske strane da je pitanje kopnene granice na Prevlaci već završena stvar. Zagreb od Crne Gore ultimativno traži da prihvati njihov model kopnenog razgraničenja, kako bi se tek naknadno pristupilo pregovorima o moru – kazao je Hadžić za “Dan”.

On naglašava da je položaj kopnene granice važan i za buduće razgraničenje na moru.

– Fundamentalni pravni postulat glasi da “zemlja dominira morem”. Krajnja tačka na kopnu direktno diktira geometriju povlačenja linija na moru. Ako bi Crna Gora prihvatila hrvatski model kopnene tačke kao gotovu stvar, time bi, po mom mišljenju, ugrozila svoju poziciju u budućim pregovorima o morskoj granici – upozorava Hadžić.

Prema njegovoj ocjeni, poseban značaj ima ostrvo Mamula, odnosno Lastavica, čiji položaj treba razmotriti prilikom utvrđivanja morske granice. Hadžić smatra da bi razdvajanje pregovora o kopnu i moru moglo dovesti Crnu Goru u nepovoljan položaj.

On kritikuje i trenutak u kojem je hrvatski dokument proslijeđen članicama Unije.

– Poseban paradoks ogleda se u činjenici da je Zagreb dostavio ovaj spisak zahtjeva svega nekoliko dana nakon što je 9. oktobra u tom gradu održan prvi formalni sastanak mješovitih komisija formiranih radi razmatranja dokumentacije o sukcesiji vojne imovine i vlasništvu nad školskim brodom “Jadran” – ističe Hadžić.

Pored razgraničenja i vraćanja “Jadrana”, Hrvatska traži obeštećenje bivših zatočenika u logoru Morinj, očuvanje spomen-ploče na tom mjestu, promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica.

Šest zahtjeva Zagreb povezuje sa pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvata pravosuđe i osnovna prava, dok pitanja granice i školskog broda “Jadran” vezuje za poglavlje 31, posvećeno spoljnoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici.

Kako prenosi RSE, u dokumentu se navodi da otvorena pitanja moraju biti riješena prije pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer je napredak u njihovom rješavanju važan i za podršku hrvatskog parlamenta ratifikaciji pristupnog ugovora.

Zagreb istovremeno tvrdi da ne želi da opstruira evropski put Crne Gore i da su njegovi zahtjevi ograničeni i ostvarivi.

Za Hadžića povezivanje bilateralnih sporova sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja predstavlja politički pritisak.

– Otvorena pitanja, poput Prevlake i školskog broda “Jadran”, ne mogu se rješavati pod sjenkom pregovaračkog veta, već na osnovu međunarodnog prava i dogovora dviju država – naglašava Hadžić.