HRA i Banka hrane traže od države veća socijalna davanja. HRA očekuje da budžet za 2027. odgovori na rast rizika od siromaštva na 20,9 odsto, a Banka hrane upozorava da najavljena povećanja zarada zaobilaze one koji žive od socijalne pomoći
Foto: UGC
Ilustracija
Četvoročlana porodica bez ikakvih prihoda, sa dvoje djece, dobija od države ukupno 232,41 eura mjesečno. Od toga je 172,41 euro materijalno obezbjeđenje, a 60 eura dječji dodatak, po 30 eura za svako dijete. To je 10,7 odsto sindikalne potrošačke korpe, koja je, prema podacima Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja, za četvoročlano domaćinstvo u trećem kvartalu ove godine iznosila 2.170 eura.
Ovo poređenje iznijela je Akcija za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, koji se obilježava danas. HRA naglašava da korpa nije zvanični prag siromaštva, ali da poređenje pokazuje veliki raskorak između pomoći i stvarnih troškova. Pomoć za cijelu godinu, kako navode, ne bi pokrila ni dvije mjesečne korpe.
HRA zahtijeva od Vlade i Skupštine da budžetom za 2027. obezbijede djelotvornu podršku ljudima koji nemaju dovoljno za hranu, stanovanje, liječenje i druge osnovne potrebe.
Svaki peti u riziku
HRA se poziva na preliminarne rezultate MONSTAT-ove Ankete o dohotku i uslovima života za 2025, objavljene u julu. Stopa rizika od siromaštva iznosila je 20,9 odsto, što je 0,9 procentnih poena više nego godinu ranije. Približno svaki peti stanovnik Crne Gore bio je, dakle, u riziku od siromaštva.
Iz HRA podsjećaju da je Crna Gora 12. oktobra privremeno zatvorila poglavlja 18 (Statistika) i 19 (Socijalna politika i zapošljavanje). Pozdravljaju taj napredak, ali traže da se on vidi u životima najugroženijih.
– Zatvorena poglavlja ne obezbjeđuju obrok, ne plaćaju račune za struju i ne pružaju krov nad glavom – saopštili su iz HRA.
Od Vlade traže da pokaže rezultate Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period 2025–2028: kome je pomoć postala dostupna i koliko je ljudi zahvaljujući mjerama izašlo iz siromaštva. Pomoć, ističu, mora biti dostupna i onima koji zbog bolesti, invaliditeta, nedostatka dokumenata ili drugih prepreka ne mogu sami da prođu kroz administrativne postupke.
HRA posebno traži veću podršku djeci s autizmom i drugoj djeci kojima je potrebna dodatna podrška, kao i njihovim porodicama, uključujući i podršku koja roditeljima omogućava da rade. Za beskućnike traže siguran privremeni smještaj, hranu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i dugoročna stambena rješenja.
Podsjećaju i da je Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava još 2014. preporučio Crnoj Gori da obezbijedi dovoljno novca za borbu protiv siromaštva, posebno na sjeveru, i da unaprijedi stambenu podršku beskućnicima i porodicama s niskim primanjima. Dvanaest godina kasnije, HRA traži javni pregled sprovođenja tih preporuka, uz rokove i jasnu odgovornost.
Od budžeta za 2027. ova organizacija očekuje veća socijalna davanja, usklađena sa osnovnim potrebama korisnika, i uklanjanje prepreka za pristup pomoći. Traži i mjerljive ciljeve smanjenja siromaštva, s rokovima i odgovornim institucijama, kao i da se ljudi koji žive u siromaštvu uključe u kreiranje mjera koje ih se neposredno tiču.
Plate rastu, socijalna pomoć ne
I Banka hrane povodom Svjetskog dana hrane i Dana borbe protiv siromaštva upozorava da je više od petine stanovništva izloženo riziku od siromaštva. Brojne porodice, navode, teško obezbjeđuju dovoljno hrane, dok se hrana istovremeno baca u različitim fazama lanca snabdijevanja.
– Nema borbe protiv siromaštva bez prava na hranu i dostojanstvene socijalne zaštite – poručila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.
Prema njenoj ocjeni, ekonomski rast i veće zarade nemaju puni smisao ako dio građana ne može da obezbijedi ni osnovne uslove za život. Najavljena povećanja zarada od početka naredne godine, kaže, ponovo otvaraju pitanje onih koji ne žive od rada.
– Kao ni prethodna dva programa povećanja zarada, ni novi program ne donosi direktnu korist ljudima koji žive od socijalne pomoći ili nemaju nikakva primanja – upozorava Medojević.
Kao posebno ugrožene Banka hrane navodi djecu, samohrane roditelje, starije bez penzije, nezaposlene, osobe s invaliditetom i hronične bolesnike.
– Dijete ne smije biti gladno zato što mu roditelji nemaju novca, niti starost i bolest smiju značiti život bez dostojanstva – kaže Medojević.
Banka hrane predlaže veća socijalna davanja i fleksibilnije kriterijume za pomoć, dostupne školske obroke, zaštitu starijih i razvoj socijalnog stanovanja. Od države traži i da zakonom uredi doniranje viškova hrane i uvede podsticaje za donatore, kako bi bezbjedna hrana stizala do onih kojima je najpotrebnija.
– Nedopustivo je da hrana postaje otpad dok ljudi gladuju – poručila je Medojević.
pobjeda. me
