Banke koje posluju u Crnoj Gori za sada neće povećavati kamatne stope, kazali su iz Udruženja banaka (UBCG) i Centralne banke (CBCG).
To se jednako odnosi na one koje su ovdje osnovane i na one koje su dio većih međunarodnih bankarskih sistema, poput NLB, OTP i Addiko banke.
Bratislav Pejaković, generalni sekretar UBCG kazao je da nije upoznat da je bilo koja finansijska institucija „mijenjala cijenovnu politiku u plasmanima”.
Kako je kazao, prema posljednjim izvještajima CBCG, kod većine proizvoda banaka postoji pad kamatnih stopa i to u dužem vremenskom periodu a jedino je kod gotovinskih kredita i kredita za kupovinu zemljišta primjetan izvjestan rast kamata.
Podsjetio je i da finansijski pokazatelji jasno govore kako su banke u Crnoj Gori „visoko likvidne, solventne, dobro kapitalizovanje i spremne da podrže sve kvalitetne projekte u Crnoj Gori”, dok su istim povodom iz CBCG podsjetili da je regulatorni okvir u Crnoj Gori takav da poslovne banke nemaju obavezu da im najavljuju promjene u kamatnim stopama, kako aktivnim koje se odnose na pozajmice, tako i pasivnim koje se tiču čuvanja sredstava.
Eventualni rast kamatnih stopa zavisi od uspješnosti poslovanja svake od banaka. Konkretno, iz UBCG navode da je jedan od preduslova rasta kamata poskupljenje sredstava potrebnih da se nekome obezbijedi pozajmica. Na kamate može uticati i rast takozvanih loših kredita ili rizika plasmana, u trenutku kada klijenti kasne ili uopšte ne otplaćuju svoje zaduženje.
CBCG dva puta godišnje utvrđuje takozvanu zateznu kamatu, koja važi za bankarsko poslovanje. Kako Crna Gora ne emituje svoju valutu, već je dio eurozone, visinu osnove stope zatezne kamate utvrđuje referentna Evropska centralna banka. Taj iznos odnosi se na takozvane glavne operacije refinansiranja (main refinancing operation) u bankama.
Prema domaćem zakonu, kamatna stopa u našoj zemlji dobija se dodavanjem osam procetnih poena na kamatu ECB i do 1.jula iznosi osam odsto.
