Naša država jedina u regionu nema nacionalnu strategiju za borbu protiv siromaštva

Foto: Dobrilo Malidžan/Pobjeda
Marina Medojević
Društvo
Hristina Janković
Autor:
Hristina Janković
Objavljeno: 10.08.2025. 08:05

Crna Gora je jedina država u regionu koja nema strategiju za borbu protiv siromaštva, iako se o njoj govori još od 1999. godine, a po podacima Monstata koji se odnose na prošlu godinu, čak 20 odsto ljudi ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Marina Medojević iz NVO Banka hrane je, povodom Svjetskog dana siromaštva (9. avgust), ocijenila u razgovoru za Pobjedu da je svaka prosječna porodica u Crnoj Gori siromašna.

Medojević je upitala da li onome što je izjavio premijer Milojko Spajić – da se u Crnoj Gori nikad nije bolje živjelo, svjedoči zvanična statistika, međunarodne organizacije ili pak džep građana.

Strategiju za smanjenje siromaštva pokrenuli su u septembru 1999. godine Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF), nakon poziva grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta. Program podrazumijeva nov pristup podrške prezaduženim i nedovoljno razvijenim zemljama, koje kroz Strategiju artikulišu plan nacionalnog razvoja i definišu dostižne ciljeve za smanjenje siromaštva. Svjetska banka i MMF zahtijevali su od oko 70 zemalja sa niskim dohotkom da urade Strategiju da bi im odobrili smanjenje duga ili nove kredite. Strategija predstavlja viziju nacionalnog razvoja zemlje, a od potencijalnih donatora, međunarodnih organizacija i finansijskih institucija se očekuje da koordiniraju pomoć i programe prema ovom dokumentu. No, Crna Gora nije do danas uspjela uraditi tu strategiju.

Medojević je podsjetila na podatke Monstata iz 2024. godine – da je stopa siromaštva bila 20,1 odsto, a godinu prije 20,3 odsto.

– Prema istraživanju Monstata svako treće dijete u Crnoj Gori se nalazi u zoni siromaštva. Obaveza države je da unaprijedi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti kako bi dostojanstven život djece i porodica u kojima žive, bio prioritet Vlade. Svi programi koji su rađeni do sada, povećanje plata, penzija nijesu ni dotakli socijalno ugrožene. Njihova primanja su porasla tek za 20-30 eura, uprkos galopirajućim cijenama hrane, stanarina i ostalih elemenata koje čine potrošačku korpu. Plate funkcionera i primanja koja idu uz njih nijesu imale ovaj trend. Godišnja socijala (MOP jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima kreće se od 84 do 180 eura mjesečno) jednaka je mjesečnom primanju nekog od funkcionera. Svako dijete čija porodica ima primanja ispod linije siromaštva mora imati besplatan vrtić, produženi boravak, prevoz, barem jedan zdravi obrok u školi, kao i neophodne udžbenike, pribor, tehnička pomagala, dodatne časove kako bi se dugoročno riješio problem siromaštva. Djeca iz ove kategorije moraju imati dječji dodatak koji će zavisiti od prihoda i primanja porodice i doprinijeti barem malo smanjenju socijalnih razlika koje su prisutne među djecom – istakla je Medojević.

Dodala je da ova podrška mora trajati do sticanja prvog zvanja (zanat, diploma…), jer, kako je kazala, obrazovanjem se siromaštvo smanjuje, ulaganje u obrazovanje nije trošak nego investicija.

– Problem siromaštva je višedimenzionalan i zahtijeva sveobuhvatan pristup i djelovanje na više frontova. Neophodno je jačanje sistema socijalne zaštite kroz unapređenje adekvatnosti i dostupnosti novčane socijalne pomoći i dječjeg dodatka srazmjernog primanjima i prihodima porodice kao i razvijanje ciljane pomoći najugroženijim grupama kroz programe podrške starijima koji nemaju primanja, osobama sa invaliditetom, samohranim roditeljima i drugim ranjivim kategorijama. Sistemsko rješavanje problema je ključno. Ulaganje u obrazovanje i obuku, oslobođenu finansijskih troškova za socijalno ugrožene, doprinosi smanjenju siromaštva. Socijalni stanovi kao način umanjenja siromaštva socijalno ugroženih, ali i ne samo njih, nijesu dovoljno u fokusu kreatora javih politika. Socijalna penzija još nije zaživjela – naglasila je Medojević.

Sagovornica je, osvrćući se na podatak što Crna Gora jedina u regionu nema strategiju za borbu protiv siromašne populacije, navela da bi strategija moralo da bude prvi strateški dokument koji će uraditi odgovorna vlada.

– U riziku od siromaštva nalazi se svaki pojedinac koji ima manje od 331 euro mjesečno kao i svaka četvoročlana porodica koja nema 695 eura – poručuje nam istraživanje Monstata. Kako je nepoznanica broj starih (65+) koji nemaju primanja kao i ukupan broj nezaposlenih (na ZZZ se prijavljuje svega oko 8.000 osoba), nemamo uvid koliko ljudi živi bez ikakvih prihoda. Svi koji su zaposleni (statistika kaže da je prosječno zaposlen 1,2 člana u porodici) a primaju minimalnu platu, nalaze se u zoni nemaštine. Čak i oni koji primaju prosječnu platu, istraživanja kažu da je nema 70 odsto zaposlenih, daleko su od minimalne potrošačke korpe koje je izračunala Unija slobodnih sindikata i iznosi 2.000 eura. Neočekivani finansijski trošak ne može da priušti 47,9 odsto građana naše države, a da redovno plaća stanarinu ili ratu kredita njih 22,3 odsto, 75 odsto građana sa manje ili više teškoća sklapa kraj sa krajem, tek 25 odsto njih nema ovih problema – istakla je Medojević.

Država bez strategije

Pobjedi iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kao i Ministarstva rada i socijalnog staranja, nijesu odgovorili na pitanja zašto jedino Crna Gora u regionu nema strategiju za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti da li je prema podacima EU iz 2021. godine Crna Gora na 60 odsto ispod prosjeka što se tiče siromaštva, odnosno po podacima o bruto društvenom proizvodu (BDP); imaju li informacije na kojem se sada mjestu nalazimo. Iz organizacije UNICEF u Crnoj Gori upozoravali su prije par godina na broj siromašne djece u Crnoj Gori, da li ima pomaka u najavljenom pijedlogu strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite i strategije deinstitualizacije.

Vlada je prošle godine 19. decembra usvojila Strategiju razvoja sistema socijalne i dječje zaštite od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu. Tada je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije DamirGutićizjavio da se ta strategija donosi u cilju obezbjeđenja i ostvarivanja mjera i programa namijenjenih pojedincu i porodici kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne i dječje zaštite. On je naveo da Strategija predstavlja četvrti nacionalni strateški dokument koji utvrđuje ciljeve i prioritete za dalji razvoj sistema socijalne i dječje zaštite, način postizanja tih ciljeva, vremenski okvir, finansijska sredstva neophodna za njihovo postizanje, kao i međusektorsku saradnju organa državne uprave uključenih u sprovođenje Strategije.

Crna Gora na 67 mjestu

Državna revizorska institucija ocijenila je da institucije u Crnoj Gori nijesu u dovoljnoj mjeri pripremljene za realizaciju ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030. godine, te se njihova pripremljenost ocjenjuje kao djelimično uspješna.

Podsjetimo da se u Program održivog razvoja do 2030. godine nalaze ciljevi kao što su: „Svijet bez siromaštva“ i „Svijet bez gladi“.

– Procjena ukupnog učinka svake zemlje na ispunjavanju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja vrši se na osnovu Indeksa SDG. Prema rezultatima za 2022. godinu Crna Gora je bila na 86. poziciji i bila je najslabije rangirana evropska država. Aktivnosti nadležnih organa (prije svega Kancelarije za održivi razvoj uz podršku UNDP i UN) koje su preduzete tokom 2022. i 2023. godine, na polju brže implementacije ciljeva održivog razvoja uticale su da se Crna Gora, prema SDG izvještaju za 2023. godinu, pomjerila za 19 mjesta i trenutno zauzima 67 mjesto – navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije od 16. oktobra 2023. godine.

Pobjeda.me