23.03.2026.
Svijet se suočava sa jednom od najvećih naftnih kriza u istoriji. U takvim okolnostima, odgovorno upravljanje resursima postaje imperativ svake države.
Piše: Bojan OBRENIĆ
Vlada Crne Gore je već pokazala veliki stepen odgovornosti smanjenjem akciza, zahvaljujući čemu građani danas imaju među najnižim cijenama goriva u Evropi. Međutim, taj potez mora biti samo početak.
Vrijeme je za konkretnije mjere štednje unutar samog državnog aparata. Iako sama po sebi štednja nije uvijek dobra u ekonomiji.
Prije svega, potrebno je parkirati značajan dio od oko 5.000 službenih automobila koji svakodnevno troše ogromne količine goriva na teret budžeta odnosno sbih građana. Istovremeno, funkcionerima i poslanicima mora se jasno ograničiti prekomjerno službeno putovanje, koje je u prethodnom periodu često prelazilo granice racionalnog. Da ne kažem da je prevršilo svaku mjeru.
Primjer odgovornog ponašanja već postoji – gradonačelnik Saša Mujović, koji na posao dolazi pješke. Upravo takvi lični primjeri treba da postanu standard, a ne izuzetak.
Ovo nije izolovan slučaj. Brojne države već preduzimaju rigorozne mjere:
Tajland je naložio državnim službenicima da ograniče putovanja i smanje potrošnju energije,
Bangladeš je privremeno zatvorio univerzitete,
Šri Lanka je uvela racionisanje goriva,
Kina je zabranila izvoz rafinisanih naftnih derivata,
Velika Britanija će ograničiti brzine radi uštede goriva. I to nije sve.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) predlaže dodatne mjere poput rada od kuće i smanjenja avionskog saobraćaja, koji je već poremećen globalnim krizama.
U takvim okolnostima, jasno je da ni Crna Gora ne može ostati po strani.
Štednja mora krenuti od države. Tek tada će i građani imati razlog da vjeruju da se teret krize dijeli pravedno.
A mi Podgoričani možemo na dojč kafu i pješke. Ne moramo paliti automobile.
bizniscg
