Realno stanje u crnogorskom pravosuđu, borbi protiv kriminala i korupcije, daje za pravo zvaničnicima u Briselu da budu zabrinutu, smatra Ivan Radulović iz Građanske alijanse.
– Iako vidimo opipljiv napredak, ozbiljna zabrinutost ostaje. Miješanje u sudske postupke, pritisci na zvaničnike koji istražuju korupciju i politizacija medijskih regulatora opstaju, što je neprihvatljivo – rekla je Kos nakon diskusije ministara više zemalja članica i kandidata za članstvo o vladavini prava u EU.
Kako je istakla, članice EU oslanjaju na vladavinu prava, što podrazumijeva nezavisno pravosuđe, izbore i medije, kao i da zemlje koje pretenduju na članstvo, a ne mogu da garantuju određen nivo vladavine prava, ne mogu da uđu u Uniju.
– Države Zapadnog Balkana trenutno su u centru procesa proširenja, a vladavina prava garantuje im slobodu i snagu u tom procesu. Ukoliko kandidati ne poštuju sprovođenje vladavine prava u svojim zemljama, jasno je da oni neće moći da budu članovi Unije – poručila je Kos.
Ako se sagleda stvarno stanje u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, zabrinutost komesarke Kos je u potpunosti opravdana, smatra Radulović. Kako ističe, pravosuđe je i dalje izloženo brojnim pritiscima.
– Počev od procesa izbora sudija, gdje su prisutne političke kalkulacije koje ozbiljno narušavaju percepciju nezavisnosti, pa do svakodnevnog rada sudova. Trenutno to najbolje vidimo na primjeru izbora sudija Ustavnog suda, procesa koji je obilježio i proteklu godinu i koji jasno pokazuje borbu političkih aktera za uticaj. Veliki problem predstavlja i pasivnost sudova i tužilaštva u pojedinim slučajevima, gdje se, umjesto odlučnog djelovanja, često svjedoči prebacivanju odgovornosti sa jednih na druge. Takva praksa ne doprinosi jačanju povjerenja građana, već, naprotiv, produbljuje sumnje u efikasnost i nepristrasnost sistema – kazao je Radulović za “Dan”.
Zabrinjava, kako je dodao, i praksa da se u mnogim predmetima koji se odnose na teška krivična djela (organizovani kriminal, terorizam i druga djela sa predviđenom dugotrajnom kaznom zatvora) prvostepene presude ne donose u zakonom propisanom roku, što za posljedicu ima da veliki broj optuženih lica napušta istražni zatvor.
– Ovakvi primjeri jasno pokazuju da bez suštinskih i održivih promjena, koje moraju podrazumijevati dosljednu primjenu zakona, jačanje kapaciteta pravosuđa i eliminisanje političkog uticaja nije moguće govoriti o stvarnom napretku – zaključio je Radulović.
S druge strane, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je tokom sastanka Savjeta Evrope u Briselu prije nekoliko dana iskoristila priliku da istakne sve do sada sprovedene reforme i napredak koji je ostvaren. Poručila je da vladavina prava ostaje ključni stub evropskog puta Crne Gore, ne samo kao uslov za pregovore, već i kao temelj vrijednosti za budućnost države.
– Ostvareni su mjerljivi rezultati u istragama i optužnicama protiv visokih funkcionera, što jasno pokazuje da pravda važi jednako za sve, ali i da je porastao broj presuda u oblasti organizovanog kriminala, što je notirano i kroz poslednji non-pejper za poglavlja 23 i 24 – kazala je Gorčević.
Ukazala je na napredak u oblasti oduzimanja nezakonite imovine, najavila donošenje novog Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, da je raspisan konkurs za zapošljavanje 815 policijskih službenika, da su u pravosuđu imenovani novi tužioci i sudije u specijalizovanim tužilaštvima i sudovima, a poseban akcenat stavila je na reformske rezultate u oblasti izbornog zakonodavstva.
Napredak moguć samo uz jaku volju političara
Napredak u oblasti vladavini prava moguć je samo ukoliko među političkim akterima bude iskrene volje, smatra Radulović.
– Rok od godinu i tri mjeseca za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja izuzetno je ambiciozan, posebno imajući u vidu složenost poglavlja 23 i 24. Napredak je moguć, ali samo ukoliko postoji istinska politička volja, dosljedna primjena zakona i mjerljivi rezultati u praksi. Sama formalna zatvaranja poglavlja, bez stvarnih i održivih promjena, ne bi bila garant stabilnog članstva, niti bi služila građanima. Upravo zato, fokus mora biti na kvalitetu, a ne na brzini procesa. Iako se u javnosti često licitira datumima mogućeg ulaska u EU, ključno je da proces koji vodi ka članstvu u svakom trenutku bude transparentan i zasnovan na mjerljivim rezultatima, a ne na formi ili političkim očekivanjima – istakao je Radulović.
