Osnovni sud u Beranama nepravosnažno oslobodio Vujadina Dobrašinovića, optuženog za podizanje kipa Pavlu Đurišiću na imanju u Gornjem Zaostru
Presudu je izrekla sutkinja Dubravka Popović, koja je ranije pet puta odbila zahtjev tužilaštva da se statua privremeno oduzme. Komisija za Etički kodeks sudija zaključila je da time nije prekršila kodeks. Bronzani kip policija nije pronašla ni nakon dva pretresa Manastira Đurđevi stupovi
Foto: Stevo Vasiljević
Sa otkrivanja spomenika Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu
Osnovni sud u Beranama oslobodio je Beranca Vujadina Dobrašinovića optužbe da je u Gornjem Zaostru nezakonito podigao spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Presuda nije pravosnažna.
Presudu je javno objavila sutkinja Dubravka Popović, saopšteno je iz suda. Dobrašinović se teretio za krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu, iz člana 411a u vezi sa članom 23 Krivičnog zakonika. Sud je, kako se navodi u saopštenju, nakon dokaznog postupka zaključio da nije dokazano da je okrivljeni preduzeo radnje koje su mu stavljene na teret.
Tužilaštvo je optužni prijedlog podnosilo dva puta, 15. avgusta i 10. novembra prošle godine. Prema novembarskom prijedlogu, po kojem je presuđeno, Dobrašinović je 7. avgusta 2025, zajedno sa NN licima, na parceli u Gornjem Zaostru podigao spomen-obilježje Đurišiću. Tužilaštvo navodi da za to nije bilo odobrenja nadležnog organa lokalne samouprave ni saglasnosti organa uprave nadležnog za kulturu.
Protiv presude je dozvoljena žalba Višem sudu u Bijelom Polju, u roku od osam dana od dostavljanja pisanog otpravka.
Dobrašinović je bio jedini optuženi u ovom slučaju. Organizatori i finansijeri podizanja spomenika, kao i lica koja su učestvovala sa njim, nijesu identifikovani. Presuda se odnosi isključivo na podizanje spomenika. Zbog njegovog nestanka ODT u Beranama vodi odvojen predmet.
Pet puta „ne“
Sutkinja Popović je tokom postupka pet puta odbila zahtjev ODT-a u Beranama da se spomenik privremeno oduzme kao predmet krivičnog djela. Početkom septembra, kako je Pobjeda ranije pisala, navela je da Dobrašinović „nije vlasnik niti u posjedu te stvari“ i da nije on kip odnio u manastir. Krajem septembra je ocijenila da kao pretresna sutkinja nije nadležna da o tome odlučuje.
Vanraspravno vijeće Osnovnog suda dva puta joj je vraćalo predmet na ponovno odlučivanje, a dva puta preinačavalo njene odluke. Nakon petog odbijanja, rješenjem u istom predmetu, K.br. 143/25, 7. novembra, vijeće je 11. novembra samo naložilo oduzimanje. Rješenje je glasilo na mitropolita budimljansko-nikšićkog SPC Metodija, uz upozorenje da mu, ako spomenik ne preda, prijeti novčana kazna do 1.000 eura, a potom i zatvor.
Metodije u Gornjem Zaostru, FOTO: Stevo Vasiljević
Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je u novembru prošle godine inicijativu Komisiji za Etički kodeks sudija, zbog sumnje da je sutkinja ponovljenim odbijanjem postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti. Komisija je, kako je HRA u avgustu saopštila Pobjedi, zaključila da sutkinja nije povrijedila kodeks. Njeno obrazloženje o nenadležnosti ocijenila je kao legitimno pravno mišljenje. Ni Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca ni Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije nijesu utvrdili propuste u ovom slučaju.
Od postamenta do nepoznate lokacije
Bronzana statua dopremljena je u Gornje Zaostro 7. avgusta 2025, a narednog dana ju je svečano otkrio mitropolit Metodije. Policija je trebalo da asistira pri uklanjanju, ali je, kako je kasnije objavljeno, dogovoreno da okupljeni sami uklone kip. Metodije je tada poručio da će spomenik staviti u crkvu, „pa nek dođu da ruše crkvu“. Kip je istog popodneva prenijet u seosku Crkvu Svete Paraskeve, a sredinom avgusta u konak Manastira Đurđevi stupovi. To je dokumentovala ekipa emisije „Oko“ RTS-a.
Pobjeda je 6. avgusta objavila da se spomenik priprema i da je plan organizatora da se postavi privremeno, simbolično i medijski vidljivo, a zatim ukloni, kako bi se izbjegle pravne posljedice. Postament za spomenik Đurišiću u Gornjem Zaostru podizan je i 2003. i 2013. godine i svaki put je srušen po nalogu vlasti.
Kip Pavla Đurišića u manastiru Đurđevi Stupovi, FOTO: RTS/Stop kadar
Policija je manastir pretresala dva puta. Prvi put, 1. oktobra, iguman Danilo Trpčevski dočekao je policajce i rekao im da postoje zaključane prostorije od kojih ključ ima samo mitropolit Metodije, koji u tom rješenju nije bio naveden kao odgovorno lice. Metodije je to potvrdio i telefonom. Policija je potom neko vrijeme nadzirala manastir, a Trpčevski je, kako je Pobjeda pisala, otjerao policajce koji su stražarili ispred, nazvao ih „kukavicama“ i time se pohvalio na društvenim mrežama. Tužilaštvo je i zbog toga formiralo predmet.
Drugi put, 12. novembra, rješenje je glasilo na mitropolita. Metodije je došao u Berane i pustio policiju u sve prostorije. Pretres je trajao više od dva i po sata i obuhvatio je konak, sve objekte na manastirskom posjedu i groblje na brdu iznad manastira. Mitropolit je novinarima kazao da poštuje zakone države i da nema primjedbi na rad policije. Spomenik nije predao, a policija ga nije pronašla.
ODT u Beranama formiralo je u decembru novi predmet, jer nije utvrđeno gdje se statua nalazi. Postament je u međuvremenu srušila inspekcija Ministarstva kulture.
Predsjednik Osnovnog suda Ivan Došljak kazao je Pobjedi u martu da je sud preduzeo sve zakonom propisane radnje i da od njega nije traženo novo postupanje. Pronalaženje spomenika je, prema njegovim riječima, u nadležnosti tužilaštva i policije. Uprava policije je ranije odbila da odgovori na pitanja o lokaciji statue, navodeći da bi time zadirala u operativnu djelatnost. Na pitanja koja je Pobjeda u martu uputila ODT-u u Beranama, Upravi policije, Vrhovnom državnom tužilaštvu i Ministarstvu unutrašnjih poslova odgovor nije stigao.
Grupa nevladinih organizacija upozorila je u avgustu, godinu od podizanja spomenika, da je njegova lokacija od oktobra 2025. nepoznata nadležnim organima i da javnost nije obaviještena šta je preduzeto da se izvrši sudsko rješenje o oduzimanju.
Pavle Đurišić bio je komandant Limsko-sandžačkih četničkih odreda tokom Drugog svjetskog rata. Sarađivao je sa italijanskim, a potom i njemačkim okupatorom i odlikovan je od strane Hitlerovog režima. Gornje Zaostro, gdje su se njegovi poštovaoci okupili prošlog avgusta, bilo je tokom rata njegov štab.
pobjeda
