Crnogorski parlament usvojio je prekjuče izmjene Zakona o spomen-obilježju koje predviđaju mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već podignuta, a za koja prethodno nije sproveden zakonom propisani postupak, čime se otvara mogućnost da Vlada donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, čije očuvanje je jedan od zahtjeva Hrvatske u rješavanju bilateralnih pitanja između Podgorice i Zagreba.

Hrvatska traži trajno očuvanje spomen-ploče postavljene 10. oktobra 2022. godine na bivšem sabirnom centru JNA u Morinju (Opština Kotor) posvećene hrvatskim zarobljenicima. Crnogorska inspekcija je ubrzo nakon postavljanja bila naložila njeno uklanjanje zbog nedostatka formalne saglasnosti Vlade Crne Gore i propisane procedure, što je postalo tačka sporenja.

Izmjene Zakona o spomen-obilježju prije dva dana podnijela je Bošnjačka stranka (BS) iz koje su “Vijestima” rekli da se to odnosi na spomen-ploču u Morinju.

“Nažalost, te izmjene su prošle bez glasova opozicije, a zalažu se za normalizovanje odnosa s Hrvatskom”, rečeno je iz BS-a.

Skupština je prekjuče na predlog poslanika Pokreta Evropa sad usvojila i izmjene Zakona o sportu, kojima se otvara mogućnost da Vlada iz naziva kotorskog bazena izbriše ime Zorana Gopčeviča, što je takođe jedan od ukupno osam otvorenih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koja njihovim rješavanjem uslovljava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

Predlog zakona koji je BS predložila, a Skupština usvojila, predviđa uvođenje novog člana 16a, kojim bi se Vladi Crne Gore omogućilo da, u slučaju postojanja posebnog javnog interesa, donese odluku o naknadnom odobravanju takvih spomen-obilježja i njihovom zadržavanju na utvrđenoj lokaciji.

U obrazloženju predloga je navedeno da bi se posebni javni interes procjenjivao na osnovu istorijskog i društvenog značaja događaja, ličnosti ili okolnosti na koje se spomen-obilježje odnosi, značaja očuvanja sjećanja na žrtve i stradanja, doprinosa njegovanju kulture sjećanja i zaštiti ljudskog dostojanstva, kao i istorijske utemeljenosti i sadržaja samog spomen-obilježja.

Iz BS-a su obrazložili da su važećim Zakonom o spomen-obilježjima propisani uslovi, način i postupak podizanja, zaštite i održavanja spomen-obilježja, ali nije posebno uređena mogućnost naknadnog odobravanja već podignutih spomen-obilježja bez sprovođenja zakonom propisanog postupka, kada postoji poseban javni interes za njihovo zadržavanje.

vijesti