Život od prvog do prvog u mjesecu za većinu stanovnika zemalja na Balkanu pretvorio se u matematičku akrobaciju i savladavanje vještine preživljavanja.

Svaki peti čovjek je u riziku od siromaštva ili jedva može da podmiri osnovne životne potrebe, prosječni su podaci njihovih agencija za statistiku, a u najvećem riziku u gotovo svim državama su penzioneri, samohrani roditelji i mladi između 18 i 24 godine.

„Uspijem da zaradim između 10 i 30 eura, a ponekad se vratim praznih ruku.“

„Cijene skaču, ali šta mi možemo da uradimo s tim – ništa“, kaže Ćazim Zuškoli iz sela nadomak Prištine na Kosovu, za BBC na srpskom.

S njim živi još 11 članova porodice i ukupno primaju socijalnu pomoć od 250 eura, a dodatni izvor prihoda im je prikupljanje sekundarnih sirovina.

Zvanični podaci ukazuju na to da su u gotovo svakoj zemlji Zapadnog Balkana stariji od 65 godina u najvećem riziku od siromaštva.

Penzionerka Dragica Živić iz Beograda godinama prodaje voće na improvizovanoj tezgi, jer penzijom od 31.000 dinara ne može da podmiri sve troškove.

„Ne znam šta kažu brojevi, ali moj džep je prazan“, kaže 70-godišnja Živić za BBC na srpskom.

Ni globalna slika nije mnogo bolja.

U apsolutnom siromaštvu živi 1,2 milijarde ljudi, što je za 51,5 miliona više nego 2025. godine, podaci su Ujedinjenih nacija.

Prvi put od 2010. godine, od kada se ova statistika vodi, zabilježen je porast.

Najčešći uzroci siromaštva su nezaposlenost i niske penzije, ali ono je zapravo izraženije tamo gdje je nejednakost u primanjima veća, kaže Mihail Arandarenko, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, za BBC na srpskom.

„Nejednakost generiše siromaštvo, ali ne treba zaboraviti ni subjektivni osjećaj.

„Ako je država siromašnija, onda će i subjektivni osjećaj njenih stanovnika biti takav, kao što je slučaj sa Moldavijom, Srbijom, Grčkom ili Bugarskom u odnosu na Švedsku ili Njemačku“, dodaje.

Na osnovu mjesečnih prihoda domaćinstva i toga da li prelaze neophodni prag, računa se stopa rizika od siromaštva.

Srbija: ‘Jedeš hljeb star nekoliko dana’

Kada penzionerka Dragica Živić podmiri dažbine, kupi ljekove i nešto hrane – na nuli je.

„Ne jedem bog zna koliko, ali cijene samo rastu.

„Krpiš čarape, jedeš hljeb star nekoliko dana i guraš“, kaže Beograđanka.

Od višegodišnjeg stajanja se, dodaje, dodatno pogrbila, ali mora da zaradi sa strane da bi izgurala mjesec.

Petina stanovništva u Srbiji živi, poput nje, u riziku od siromaštva jer su im primanja ispod propisanog praga, koji je 2025. godine za jednočlano domaćinstvo iznosio 45.674 dinara.

U Srbiji oko 300.000 penzionera ima ista primanja kao Dragica – 31.000 dinara (oko 265 eura) – što je najniža penzija.

Iz džepa njene tanke jakne viri najlonska kesa sa nekoliko novčanica – 10, 20, 50 dinara.

„Danas sam zaradila 500, tačno za hljeb i mlijeko – puna kapa“, kaže mi.

Za minimalnu potrošačku korpu, u kojoj polovinu čine hrana i bezalkoholna pića, u Srbiji je potrebno 52.000 dinara.

„Htjela sam da ugasim televizor i fiksni telefon, ali bar nešto da mi drnda u praznoj sobi“, kaže ona.

Živi u garsonjeri i ne plaća kiriju, nekada je kao krojačica imala dobru platu, ali firma je otišla u stečaj.

Radila je godinama „na crno“ dok nije stekla uslove za penziju.

„Šta da kažu, sine, ovi sa djecom?“, pita me tužnim glasom.

U prvoj polovini 2026. godine cijene u Srbiji porasle su za 2,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Od 2020. godine u Srbiji je sve više starijih od 65 godina ispod praga siromaštva, uprkos tome što je prosječna stopa opala među radno sposobnim ljudima, kaže Arandarenko.

„Stopa ukupnog siromaštva bila je visoka sve do 2018, 2019. godine, a onda je opala. Tome su doprinijeli povećanje plata i veća zaposlenost“, dodaje ekonomista.

Kosovo: ‘Ponekad pomognu prijatelji’

Krajem 2024. godine Kosovo je statistički bilo najsiromašnija evropska država, a to se prelilo i na sljedeću godinu – stopa siromaštva bila je oko 19,2 odsto.

Plate su porasle, ali se uvećala i inflacija, a s njom i cijene namirnica.

Skuplji su i voda, struja, gas, kao i stanovanje – cijene su porasle za 11,9 odsto.

Ćazimu Zuškoliju mjesečno je potrebno i 300 eura za ljekove za suprugu i njega.

„Ljekovi su skupi, pa ponekad pomognu prijatelji. Supruzi svake sedmice kupujem ljekove za inhalaciju.

„Ranije sam dobijao insulin, ali sada i njega moram da plaćam. Da nema novca od prodaje sirovina, ne bih mogao da ga priuštim“, kaže.

Socijalna pomoć od 250 eura koju prima iznosi oko trećine prosječne plate na Kosovu – 636 eura.

Minimalna potrošačka korpa košta 42 eura – obuhvata hljeb, brašno, mlijeko, jaja, ulje, šećer, kafu i osnovne higijenske proizvode.

A ostali troškovi?

Račune za struju, između 40 i 50 eura, ne uspijeva uvijek da podmiri, a dodatni trošak su knjige i školski pribor za djecu, kaže.

Država im je pomogla da kupe knjige.

Bosna i Hercegovina: ‘Ranije su pomagala djeca, ali sad ne mogu ni sebi’

U susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH), sa malo više od tri miliona stanovnika, siromašnih je 13,5 odsto, prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku iz 2022. godine.

Prag siromaštva za jednočlano domaćinstvo iznosi 269,44 eura, kažu za BBC na srpskom, dodajući da je 8,6 odsto stanovništva na granici siromaštva.

U najvećem riziku su domaćinstva u kojima odrasli nijesu završili osnovnu školu – 36 odsto.

Jasmina iz Sarajeva ima penziju od 204 eura, što je za 150 eura manje od najniže penzije u državi, zbog čega već dvije godine koristi usluge javne kuhinje.

„Izuzetno su humani, pomažu nam i da nije njih, bili bismo na prosjačkom štapu.

„Ne može se preživjeti sa minimalnom penzijom“, kaže ona u razgovoru za BBC na srpskom, ne želeći da kaže prezime.

Minimalna plata u BiH iznosi oko 525 eura, a prosječna zarada oko 879 eura.

Jasmina ima 60 godina i nije podstanarka, a raspoloživim novcem može da pokrije neke od računa i troškova za ljekove.

„Tek što ste platili jedne račune, stižu novi, a gdje je novac za ljekove i život“, konstatuje uzdahom.

„Stari jesmo, ali ne možemo da živimo samo na hljebu i mlijeku“, dodaje.

Ranije su joj, kaže, pomagala djeca, ali „sada ne mogu da pomognu ni sebi“.

Prag siromaštva na Balkanu po godinama

Hrvatska: ‘Šta se može sa osam eura dnevno?’

Najveći rizik od siromaštva u Hrvatskoj i dalje predstavlja nezaposlenost, a najpogođeniji su prije svega penzioneri, kažu iz Hrvatske mreže protiv siromaštva za BBC na srpskom.

U ovoj članici EU minimalna plata iznosi oko 1.050 eura, dok je prosječna penzija 764 eura.

U zemlji sa nešto više od 3,8 miliona ljudi gotovo trećinu stanovništva čine penzioneri, a među njima je 40 odsto u riziku od siromaštva.

Trećina prosječne penzije pokriva minimalnu potrošačku korpu od 248,17 eura za jednu osobu, što znači da joj je na raspolaganju u prosjeku osam eura dnevno.

Prosječan profil osobe koja raspolaže sredstvima ispod praga siromaštva u Hrvatskoj upravo je žena starija od 65 godina koja živi sama, prima penziju i živi u sopstvenom ili iznajmljenom stanu.

Njeni mjesečni prihodi manji su od 753 eura i nije u mogućnosti da pokrije iznenadni finansijski trošak, podaci su Hrvatskog zavoda za statistiku.

Nešto više od pola miliona stanovnika teško izgura mjesec, a trećina ne može da podmiri neočekivani finansijski trošak iz sopstvenih prihoda, dodaju u pisanom odgovoru.

Tročlanom domaćinstvu mjesečno je potrebno 384,56 eura za mlijeko, brašno, krompir, voće i povrće, sapun, deterdžent i toalet-papir.

Može li Srbija da se takmiči sa Slovačkom i Rumunijom u ekonomskoj ligi

Svjetska banka: Novi pad očekivanja od Zapadnog Balkana i Srbije

Zašto je u Srbiji dizel najskuplji u istoriji i dokle će cijene rasti

Sjeverna Makedonija: Propast srednje klase

Ni statistika Sjeverne Makedonije, koja ima oko 1,8 miliona stanovnika, nije sjajna.

Oko 20 odsto ljudi je siromašno, mada predstavnici nevladine Makedonske platforme protiv siromaštva tvrde da brojke ne ilustruju realno stanje.

„Nekadašnja srednja klasa više ne postoji – sada su ti ljudi u riziku od siromaštva, kupuju samo osnovne ljekove i hranu, minimalno se griju, smanjuju kvalitet obuće i odjeće“, kazala je Biljana Dukovska, predsjednica organizacije, u oktobru 2025. godine.

U najvećem riziku od siromaštva su porodice sa troje ili više djece – čak 54,8 odsto, dodala je.

Prag siromaštva za četvoročlanu porodicu iznosi oko 500 eura, što je za 250 eura manje od prosječne plate.

Minimalna potrošačka korpa iznosi 1.060 eura i sadrži osnovne namirnice.

Minimalna zarada je oko 390 eura – među najnižima u regionu.

Crna Gora: Trećina djece izložena siromaštvu

Crna Gora se smatra najnaprednijom kandidatkinjom sa Balkana za članstvo u EU, ali se istovremeno bori sa visokom stopom siromaštva.

U zemlji sa oko 600.000 stanovnika statistika upozorava da svaki peti živi ispod praga rizika od siromaštva, koji iznosi oko 405 eura mjesečno za jednočlano domaćinstvo.

Za četvoročlano domaćinstvo prag rizika od siromaštva iznosi oko 850 eura.

Prosječna zarada u Crnoj Gori u julu 2026. godine iznosila je 1.037 eura.

Više od trećine djece izloženo je siromaštvu i živi u porodicama koje nemaju osnovne uslove za dostojanstven život.

Stanovnici koji jedva sastavljaju kraj s krajem najčešće žive na sjeveru zemlje, a posebno su pogođeni ruralni djelovi, dok se znatno bolje živi na jugu, odnosno u mjestima na obali Jadranskog mora.

Ćazim Zuškolija volio bi da obnovi kuću u kojoj trenutno žive, kao i da socijalna pomoć bude veća.

„Neka moja djeca bar završe škole, da odrastu i imaju svoj novac“, kaže on.

Dragica Živić prodavaće voće još nekoliko mjeseci, a poslije slijedi, kako kaže, kijamet.

„Dok mogu, izlaziću, a onda ću da smanjim još koji zalogaj, dok ne otopli sljedeće godine“, kaže mi.

CdM portal