Razlog je odluka iz 2020. godine kojom je odobrila istragu o mogućim ratnim zločinima u Afganistanu, uključujući i one koje su navodno počinile američke trupe, piše The Irish Times.

Život pod sankcijama

Bio je to tek početak onoga što Prost opisuje kao “sveprisutan, negativan učinak” sankcija koje su je isključile iz većeg dijela međunarodnog bankarskog sustava. “Odmah gubite kreditne kartice – nije važno gdje su izdane ili od koje banke”, rekla je Prost.

Bankovni transferi postali su noćna mora, novac koji je poslala kao vjenčani dar tjednima je bio “izgubljen u sustavu”.

“Online kupovina postaje izuzetno teška, ako ne i nemoguća. Ali postoje i druge stvari, svakodnevne stvari, poput naručivanja Ubera ili karata za nešto, ili rezerviranja hotela.”

Problemi sežu i dalje. “Ako imate imovinu u Sjedinjenim Državama, onda je ona zamrznuta”, objasnila je. “Jednoj mojoj kolegici, njezinoj kćeri je ukinuta viza.”

Sankcionirano osoblje suda dolazi iz raznih zemalja, a slanje novca kući postalo im je teško. “Ne mogu kupiti američke dolare, ali ne mogu kupiti ni neke druge vrste valuta, jer bi transakcija išla kroz američki sustav”, rekla je Prost, dodajući da su to ipak manje neugodnosti u usporedbi sa svjedočanstvima koja sluša na sudu.

“To su male neugodnosti, ali kada se sve zajedno pojave u vašem životu, to je paralizirajuće”, rekla je.

Napad na neovisnost pravosuđa

“Svrha je jasna. Rekli su, u osnovi, da uvodimo ove sankcije zbog odluka koje ste donijeli u svojoj ulozi suca. Dakle, oni se izravno miješaju u neovisnost suca”, izjavila je Prost.

“Ne mogu to opisati drugačije nego kao napad na neovisnost pravosuđa i neovisnost Međunarodnog kaznenog suda kao institucije, zbog čega me toliko zanima da javnost ovo čuje.”

Istrage u Afganistanu i Gazi kao povod

Prost je na popis sankcija dodana u kolovozu prošle godine zbog odluke donesene prije pet godina, kada je kao sutkinja odobrila istragu o navodnim ratnim zločinima talibana, afganistanskih snaga, američkih snaga i CIA-e u Afganistanu od 2003. godine.

SAD je tijekom 2025. sankcionirao ukupno šest sudaca MKS-a, glavnog tužitelja i dvojicu njegovih zamjenika. Kao razlozi navode se njihove uloge u afganistanskoj istrazi ili umiješanost u izdavanje naloga za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta u studenom 2024. zbog ratnog zločina izgladnjivanja u Gazi te zločina protiv čovječnosti.

Trump: Sud predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a

SAD i Izrael odbacuju nadležnost suda, ističući da nisu među 125 potpisnica Rimskog statuta kojim je MKS osnovan 1998. godine. Međutim, Statut propisuje da se državljanima država nečlanica može suditi za zločine počinjene na teritoriju država potpisnica.

Budući da je Afganistan potpisao Statut 2003., a Palestina 2014. godine, sud tvrdi da ima nadležnost za progon najtežih zločina počinjenih u Gazi, Istočnom Jeruzalemu ili na Zapadnoj obali, bez obzira na nacionalnost navodnih počinitelja.

U izvršnoj uredbi kojom je najavio prvu rundu sankcija MKS-u 2025. godine, američki predsjednik Donald Trump naveo je da sud predstavlja “neobičnu i izvanrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedinjenih Država”.

State Department optužio je sud za vođenje “pravnog rata” i kršenje američkog suvereniteta.

Ironičan preokret u karijeri

Prost, podrijetlom iz Winnipega, karijeru je izgradila kao javna tužiteljica u Kanadi, specijalizirana za progon genocida i ratnih zločina. Služila je i kao sutkinja na Međunarodnom kaznenom sudu UN-a za bivšu Jugoslaviju, gdje je sudjelovala u donošenju presuda za genocid u Srebrenici.

Ironično, pet je godina bila ombudsmanica Vijeća sigurnosti UN-a za sankcije protiv al-Qaide, što naziva “čudnim preokretom koji cijelu situaciju čini vrlo ironičnom”.

“U osnovi, moj posao je bio razgovarati s ljudima koji su željeli biti skinuti s popisa”, rekla je Prost. “Dakle, sankcije poznajem vrlo dobro.”

“Pomalo je nadrealno”

Postoji i psihološki utjecaj na osoblje MKS-a, koje je provelo živote radeći unutar pravosudnog sustava, da bi se odjednom našli na popisima sankcija uz teroriste i kršitelje ljudskih prava. “Pomalo je nadrealno”, priznala je Prost. “Sada ste na tom istom popisu. Dakle, da, pomalo je šokantno.”

Prisjetila se i vremena kada je kao dio kanadske delegacije 1998. sudjelovala u stvaranju Rimskog statuta, ujedinjenog u cilju da se stane na kraj nekažnjivosti. “Vjerovali su da bi trebao postojati sustav osmišljen da osigura odgovornost za najteže zločine: zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, genocid”, rekla je. “Trebao bi postojati kraj nekažnjivosti. I to je ono što je prožimalo cijele pregovore.”

Imperativ pravde za sve

Iako je sud navikao na pritiske, poput ruskih tjeralica izdanih za osobljem MKS-a zbog istrage zločina u Ukrajini, američke sankcije su potez bez presedana. Prost ne isključuje mogućnost tužbe u SAD-u, iako bi to bio iznimno skup proces.

Nada se da će javnim istupanjem potaknuti pristaše suda da ga obrane i ograniče učinak sankcija.

Naglašava da ne smije postojati percepcija da su moćne zemlje izuzete od odgovornosti. “To bi naštetilo sudu, ako ne bismo mogli jednako voditi slučajeve gdje god pravda to zahtijeva”, zaključila je Prost. “Ovo je o osnovnoj potrebi, imperativu pravde za sve nas.”

index.hr