Search
Close this search box.

Roćen: Studentski kredit iznajmljena ležaljka na plaži, visina naknade za program stručnog osposobljavanja noćenje u hotelu

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore obratio se šefovima poslaničkih klubova i predsjednici Skupštine sa inicijativom o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem i Zakona o visokom obrazovanju.

U susret početku nove studijske godine, a uzimajući u obzir predloge koje dobijaju od studenata, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore obratio se inicijativom za razmatranje povećanja iznosa naknade za program stručnog osposobljavanja, studentskog kredita i stipendija.

“Naime, upoznati smo sa činjenicom da studenti najavljuju pokretanje peticije kojom bi se tražilo navedeno, cijenimo da bi ovo pitanje trebalo što prije razmotriti”, kazao je Saša Roćen, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore.

U situaciji kada se u državi dešava enorman rast osnovnih troškova za život, kada je sa već povećanom prosječnom platom nemoguće obezbjediti mjesečne potrebe, stava su da tek studenti nisu u
mogućnosti da imaju dostojne uslove i povoljan studentski život.

“Povećenje studentskih kredita i stipendija nije se desilo od 2011.godine, čime smatramo da su zahtjevi sudenata opravdani u potpunosti. Nakon jedanaest godina stava smo da ovo pitanje treba da se razmotri sa posebnim senzibilitetom. Studentski parlament UCG smatra da je visina kredita u iznosu od 37 do 54 eura nedovolj”, ističe Roćen.

Prema njegovim riječima, studenti u Crnoj Gori su zapostavljeni u socio-ekonomskom statusu, jer država već deset godina ne prepoznaje značaj sticanja zarade i džeparca sa studentsku populaciju tokom studiranja putem studentskog servisa.

“Pokretanje studentskog servisa i dalje ostaje mrtvo slovo na papiru, čijim pokretanjem bi svjedočili o boljoj finansijskoj egzistenciji naših studenata tokom studiranja, putem kojeg bi radili privremene i povremene poslove. Čak i oni studenti koji imaju mjesto u studentskom domu i ishranu u menzi sa trenutnim iznosom studentskog kredita nisu u mogućnosti da obezbjede osnovne troškove”, navodi Roćen.

U studentskim domovima u Crnoj Gori smješteno je preko 2.000 studenata što je, ističe, svakako brojka koja pokazuje o kolikom broju mladih je riječ, koji se praktično bore sa ovoliko malim
iznosom, oslanjajući se na svoje roditelje koji nažalost vrlo često i nisu u mogućnosti da im priušte dodatna sredstva.

Kada je u pitanju Program stručnog osposobljavanja za isti već ukazuju nekoliko zadnjih godina, da je spreman za korjenitu reformu.

“Realnost je da veliki broj mladih ne dolazi na posao, ne stiče konkretna znanja iz oblasti za koje se godinama školovao, mjesečna evaluacija nije dobro ispraćena. Jedina administrativna obaveza koju poslodavac ima prema državi je definisana članu 10 Zakona koji nalaže obavezu slanja mjesečnih izvještaja. Praksa je pokazala da ova obaveza koja je nametnuta poslodavcima nema nikakvu svrhu, do one koja se odnosi na prebrojavanje korisnika koji su još na osposobljavanju”, kazao je Roćen.

Kako je dodao, poslodavci iskorišćavaju povoljnosti samog programa pa se godinama ne stvara nova vrijednost i ne postiže se puni razvojni kapacitet mladih ljudi.

“Svake godine dobijaju nove mlade ljude koji obično budu postavljeni na pozicijama gdje se obavljaju administrativni poslovi, papirologija, arhiviranje i slično. Za prijavu  poslodavaca i za broj studenata za koje se raspisuje konkurs ne postoje nikakvi kriterijumi, a mislimo da bi bilo vrlo značajno i korisno da se kao kriterijum uspostavi broj radno angažovanih kod poslodavaca, kao i broj studenata koji su nastavili radni angažman nakon programa kod tog poslodavca”, ističe Roćen.

Osim ovih primjedbi na Zakon o stručnom osposbljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, trenutni iznos naknade za obavljanje programa iznosi 266 eura i, kako naglašava Roćen, nije na zadovoljavajućem nivou.

“Stava smo da oko 2700 korisnika ovog programa ne smiju biti u nepovoljnom položaju u odnose na ostale koji su zaposleni, jer je riječ o licima koja su uspješno završili proces visokog obrazovanja  (stepena VI ili VII nivoa kvalifikacije) čime bi trebali da primaju naknadu u istom iznosu kako bi imali podsticaj za dalje usavršavanje. Imajući u vidu povećanje troškova goriva i hrane, jedan visokoškolac koji svaki dan putuje do mjesta posla i nazad, uz izdvajanje za troškove hrane i pića na pauzi sa trenutnih 266 eura nije u mogućnosti da sebi priušti bilo šta dodatno što bi mu trebalo kao jednoj mladoj osobi”, ističe Roćen.

Stava su da minimalna naknada za obavljanje programa stručnog osposobljavanja treba da bude u iznosu minimalne zarade koja iznosi 450 eura.

Smatra da postoji hitnost za rješavanje ovih pitanja, jer ih ubrzo očekuje konkurs za apliciranje za studentske kredite, kao i konkurs za prijavu poslodavaca za program stručnog osposobljavanja, pa se u skladu sa navedenim ova pitanja moraju što hitnije razmatrati.

“Stoga, kako bi se riješilo pitanje brojnih studenata koje pogađaju ovi ključni problemi nadamo se da će poslanički klubovi imati razumijvanja za ovakva pitanja za one koji su nosioci razvoja države i da naši studenti zalužuju makar približne uslove i mehanizme podrške koje imaju brojne evropske zemlje”, zaključio je Roćen.

izvor: CdM

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor