Riješiti slučajeve zlostavljanja i torture

Ključni cilj je nulta stopa tolerancije policijskog zlostavljanja i upravo je na policijskim službenicima da bez izuzetka rade na rasvjetljavanju svih krivičnih djela, pa i onih koje eventualno počine njihove kolege u vršenju službene dužnosti, rekla je za Portal RTCG Mirjana Radović, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Ona je istakla da je uslovima pretrpanosti Istražnog zatvora pitanje fizičke i psihičke bezbjednosti svih lica prioritet.

„Pri ocjeni smo da još nije došlo do nekog značajnijeg poboljšanja, prije svega mislimo na loše materijalne uslove u jednom dijelu Istražnog zatvora, odnosno činjenicu da je Zaštitnik i prethodne godine (kao i 2020. godine) po pritužbama pet lica zaključio da oni zbirno rezultiraju povredom prava podnosilaca. To se prije svega odnosi na pretrpanost pojedinih soba, nedovoljnu ventilaciju i higijensku zapuštenost, što stvara lošu sliku poštovanja prava okrivljenih lica. Iako uvažavamo činjenicu da je (još) jedna pandemijska godina za nama, te da je u uslovima pretrpanosti Istražnog zatvora pitanje fizičke i psihičke bezbjednosti svih lica prioritet, primjećujemo da je Zaštitnik na ove propuste kontinuriano ukazivao i unazad više godina“, rekla je Radović.

Kako je kazala, nedostatak sluha za otklanjanje ovih nedostataka je rezultirao i odlukama Evropskog suda za ljudska prava koji je utvrdio kršenje člana tri u odnosu na našu državu zbog istih razloga.

„Osim toga, treba imati u vidu da lica u odnosu na koja je povreda utvrđena imaju pravo da pred sudom nadoknade nematerijalnu štetu. Indikativno je i da smo u prethodnoj godini od više lica primili navode o fizičkoj sili prema zatvorenicima. U jednom slučaju, Zaštitnik je utvrdio povredu. Međutim, ono što više zabrinjava su primjeri inertnog pristupa prilikom procesuiranja ozbiljnih sumnji u zlostavljanje“, rekla je Radović.

Navela je da, drugim riječima, nedostaju djelotvorne i efikasne istrage.

„Što dodatno pospješuje sumnju o nekažnjivosti torture u Crnoj Gori kako to navode brojni međunarodni izvještaji. Zaštitnik će i u narednom periodu dodatnu pažnju usmjeriti na ovo pitanje“, ocijenila je Radović.

Na pitanje da li je dovoljno urađeno, po Vašem sudu, da se otkriju raniji slučajevi policijske torture i zloupotreba policijskih ovlašćenja, te da je utisak da je odogovornost u jednom broju slučajeva ipak izostala, ona je kazala da se utisak čini tačnim.

„Jer nema potpunih informacija da je došlo do identifikacije svih policijskih službenika koji su nezakonito postupali na štetu građana, kako je to u mišljenjima detaljno predstavljeno. To baca sjenku na čitav rad policijske organizacije u kojoj većina službenika zaista radi odgovorno i profesionalno u šta se Zaštitnik uvjerio u više navrata“, rekla je Radović.

Kako smatra, jasno je da ni države savremene demokratije nijesu bez primjera i pojava policijskog zlostavljanja, o čemu govore brojni medijski izvještaji, ali ono što pravi odlučujuću razliku je reakcija sistema na nedozvoljeno ponašanje.

„Nažalost, ono što primjećujemo kao pravilo od koga se još ne odstupa je očigledno solidarisanje sa kolegama koji su bili procesuirani zbog sumnje da su počinili ove delikte, čime se faktički doprinosi kulturi nekažnjivosti zlostavljanja. Logično, ako je sistem takav da u bilo kom segmentu prikriva službenika koji postupa nezakonito, šanse da se dokaže takvo nešto su vrlo male, praktično svedene na lične kapacitete žrtve da same obezbijede dokaze koji će koristiti tužilaštvu i eventualno postojanje video zapisa cijelog događaja“, ukazuje naša sagovornica.

Tome u prilog, kaže ona, svjedoči činjenica da su najočigledniji slučajevi zlostavljanja procesuirani tek nakon što su posredstvom medija dospjeli u javnost.

„Zaštitnik koristi i ovu priliku da naglasi ključni cilj, a to je nulta stopa tolerancije zlostavljanja i primjeti da je upravo na policijskim službenicima da bez izuzetka rade na rasvjetljavanju svih krivičnih djela pa i onih koje eventualno počine njihove kolege u vršenju službene dužnosti“, poručila je Radović.

Ona je navela da su savjetnici Zaštitnika u periodu od jula zaključno sa decembrom 2021.godine intezivno radili na promociji standarda zaštite ljudskih prava i implementaciji svojih mišljenja koja su data u odnosu na Upravu za izvršenje krivičnih sankcija i Upravu policije.

„Ukupno gledajući, održano je po devet radionica u radu sa zaposlenima u UIKS-u, odnosno Uprave policije (u organizaciji MUP-a, Uprave Policije i Policijske akademije), kojima je prisustvovalo 111 službenika UIKS-a, odnosno 127 službenika policije“, rekla je Radović.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor