Akademik smatra da predsjednik opštine Pljevlja odbijanjem da obilježi 21. maj zapravo odbija da prizna i vlast Andrije Mandića
Oni koji su više decenija koristili državu kao bankomat, misleći da samo oni imaju pravo da znaju „pin kod“ državnog bankomata, kompromitovali su državni patriotizam kao način življenja, koji se dnevno ne dokazuje, nego demonstrira, naglašava Rastoder
Foto: UGC
Tvrdnja predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša da 21. maj razjedinjuje građane Pljevalja i da bi sada, u slučaju ponavljanja referenduma o nezavisnosti države, 90 odsto njih glasalo za zajedničku državu, predstavlja najprizemnije političko licemjerstvo u kome muzete kravu koja vam daje mlijeko, a istovremeno tvrdite da je ona vlasništvo nekog drugog.
Na taj je način akademik Šerbo Rastoder opisao ponašanje prvog čovjeka Pljevalja, koji odbija da u tom gradu organizuje proslavu povodom jubilarne dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti, tvrdeći da za to nema zainteresovanih i da je na referendumu 2006. godine, i pored, kako je naveo, svih pritisaka, ucjena i kupovine glasova, dvije trećine Pljevljaka bilo za zajedničku državu.
Rastoder u izjavi za Pobjedu podsjeća da je te 2006. godine za obnovu države bilo 55,5 odsto građana i da je tako visoki cenzus bio postavljen upravo zato što je međunarodna zajednica pretpostavljala da će, kako kaže, neki „preživjeli gubitnik“ u perspektivi dovesti u pitanje validnost postignutih rezultata.
– Zamislite nekog u Kvebeku koji ne priznaje državu u kojoj je njihova opcija imala samo jedan odsto glasova manje u odnosu na većinu. Naravno da bi vam svako spočitao da ste antidemokrata i da pokušavate biti Sokrat, koji je rekao svom prijatelju Aristotelu: „Vidiš li ona tri čobana, dok god njih trojica mogu nadglasati nas dvojicu, ja u tu tvoju demokratiju ne vjerujem“. Ko je u ovom slučaju „čoban“, a ko „Sokrat“ neka drugi sude – navodi Rastoder.
Ističe i kako Vraneš time što odbija da obilježi jubilej od 20 godina nezavisnosti zapravo odbija da prizna i vlast šefa svoje stranke (Andrija Mandić) na vrhu države.
– To nije samo odnos prema državi, nego način ponišavanja svog stranačkog vrha – kaže Rastoder.
On ukazuje i na to da savremena anketna ispitivanja ukazuju na procenat između 80 i 90 odsto građana koji bi danas glasali za nezavisnost.
– To bi trebalo da znači da su neki strahovi, kojima su se građani plašili da bi glasali protiv nezavisnosti, u međuvremenu izliječeni – ističe Rastoder.
Naglašava, međutim, kako crnogorski građani još nijesu izliječeni od shvatanja države kao „bankomata koji treba da daje bez obzira što ignorišeš šifru njenog bitisanja“.
– Ujedno, mislim da su oni koji su više decenija koristili državu kao bankomat, misleći da samo oni imaju pravo da znaju „pin kod“ državnog bankomata, kompromitovali državni patriotizam kao način življenja, koji se dnevno ne dokazuje, nego demonstrira – zaključio je Rastoder.
