Putin: Sve u Ukrajini se odvija po planu; Džonson: To što radiš je zlo

Ukrajina je prekinula diplomatske odnose sa Sirijom 29. juna nakon što je Damask priznao nezavisnost istočnih regiona Luganska i Donjecka, piše Radio Slobodna Evropa.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je odluku 29. juna u video snimku objavljenom na Telegramu.

„Neće više biti odnosa između Ukrajine i Sirije“, rekao je Zelenski i dodao da će pritisak sankcija protiv Sirije „biti još veći“.

Donjeck i Lugansk, poznatiji kao Donbas, trenutno su u središtu borbi u ratu koji je Moskva pokrenula u februaru ubrzo nakon što je priznala njihove oblasti pod kontrolom separatista kao nezavisne.

Djelovi Luganska i Donjecka došli su pod kontrolu separatista koje podržava Rusija nakon što je Rusija ilegalno anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine.

Leonid Pasečnik, vođa separatista iz Luganska, zahvalio je Siriji i sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu na, kako je rekao, „hrabrom i odgovornom političkom gestu“ priznavanja Luganska kao nezavisne i suverene zemlje, navodi TASS.

Sirija, bliski saveznik Rusije i korisnik ruske vojne pomoći u njenom građanskom ratu, prva je država osim Rusije koja je priznala dva separatistička regiona.

Sirija je ranije bila na strani Rusije u teritorijalnim sporovima. Složila se 2018. da prizna Abhaziju i drugu otcijepljenu gruzijsku regiju, Južnu Osetiju, kao nezavisne zemlje.

Taj potez je naveo Tbilisi da prekine diplomatske odnose sa Damaskom.

Stotine ukrajinskih vojnika završilo je vojnu obuku u Britaniji, uključujući i onu na višecijevnim sistemima za lansiranje raketa (MLRS) koje britanska vlada isporučuje Kijevu kao vid pomoći u borbi protiv ruske artiljerije, javlja MINA.

Novinari su, kako prenosi Rojters, pozvani da zabilježe detalje obuke, gdje se moglo vidjeti kako ukrajinski vojnici pune i pucaju iz lakih topova kalibra 105 milimetara tokom vježbi u Solsberiju, u južnoj Engleskoj.

To je, kako se navodi, dio programa za više od 450 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga uz podršku Novog Zelanda, a prikazani su i MLRS sistemi u upotrebi.

To je dio šireg međunarodnog paketa podrške Kijevu, nakon ruske invazije 24. februara, kojom Zapad pokušava da pomogne Ukrajini da odbije ruske snage obezbeđujući sve naprednije sisteme naoružanja i obuku za njihovo korišćenje.

Tokom junske posjete Kijevu, britanski premijer Boris Džonson ponudio je pokretanje velike operacije sa potencijalom za obuku do deset hiljada ukrajinskih vojnika svakih 120 dana.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je prihvatio poziv da prisustvuje samitu G20 na Baliju koji se održava u novembru.

Međutim, učešće Zelenskog zavisi od toga da li će na skupu biti predsjednik Rusije Vladimir Putin. Zelenski je nakon razgovora s predsjednikom Indonezije Džokom Vidodoom rekao da njegovo učešće na samitu zavisi od sigurnosne situacije u zemlji, ali i od sastava učesnika samita, odnosno od toga koji će lideri prisustvovati.

Inače, ovogodišnjim G20 predsjedava Indonezija. Ta zemlja je bila pod pritiskom zapadnih država da ne pozove Putina zbog pokretanja invazije na Ukrajinu. Međutim, poziv je otišao u Kremlj, a Vladimir Putin je prihvatio poziv za učešće na samitu.

Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini odvija se prema planu i nema potrebe da se postavljaju rokovi za njeno okončanje, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Putin je rekao da je cilj specijalne vojne operacije oslobođenje Donbasa, odbrana naroda koji tamo živi i „stvaranje uslova koji će garantovati bezbjednost samoj Rusiji“.

Turska je pozdravila „konstruktivan pristup“ Švedske i Finsku, nakon što su tri zemlje juče u Madridu potpisale memorandum kojim se otvara put za pridruživanje dvije nordijske zemlje NATO-u.

-Naša vlada će blisko sarađivati sa finskim i švedskim kolegama na sprovođenju ovog sporazuma. Zadovoljni smo njihovim konstruktivnim pristupom u rešavanju naših problema. Radićemo na tome da donesemo više jedinstva u NATO po pitanju terorizma- napisao je na Tviteru Fahretin Altun, šef turskog direktorata za komunikacije.

Rodion Mirošnik, ambasador samoproglašene Luganske Narodne Republike u Moskvi, objavio je na svom Telegram kanalu da je teritorija Rafinerije nafte Lisičansk u potpunosti prešla pod kontrolu „savezničkih snaga“, odnosno ruske vojske i separatista iz LNR.

-Završeno je čišćenje u oblasti Lisičanske fabrike gumenih proizvoda (RTI)- poručio je on.

Britanska vlada je saopštila da će dati još milijardu funti (1,2 milijarde dolara) vojne pomoći Ukrajini.

Sredstva su namijenjena jačanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sisteme protv-vazdušne odbrane, letjelice bez posade, opremu za ratovanje i hiljade komada opreme za ukrajinske vojnike.

To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je „zlo“, poručio je britanski premijer Boris Džonson.

Džonson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: „Mislim da je ono što je učinio zlo“.

-Bio je ovo užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva. Nastavićemo da čvrsto stojimo uz ukrajinski narod kako Putin ne bi uspio u Ukrajini- poručio je on.

Dok su čelnici 30 članica NATO-a razgovarali u Madridu, ruske su snage intenzivirale napade u Ukrajini, uključujući raketne napade i granatiranje na južnu regiju Mikolajiva blizu bojišnice i Crnog mora.

izvor: DAN

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor