Zbog postojanja govora mržnje i netrpeljivosti pojedini mediji odlučili su se 12. avgusta da zabrane komentare na vijesti u kojima se izvještavalo o tragediji koja se dogodila tog dana na Cetinju. Urednici portala Javnog servisa su blagovremeno reagovali i onemogućili komentarisanje vijesti vezanih za tragediju na toj internet platformi, ali i nalozima na društvenim mrežama. Sociolog Andrija Đukanović, za Portal RTCG, kazao je da ovaj najnoviji slučaj govori koliko smo daleko otišli u mržnji kada nam i ovakvi događaji koji bi trebali da prođu u tišini služe za salve govora mržnje.

 Ilustracija (Foto: pixabay.com)

Đukanović ovakvu situaciju objašnjava tako što se, kako kaže, i kroz ovu tragediju prelamaju naše političke, nacionalne i vjerske podjele.

“Toliko smo po tim pitanjima podijeljeni da nema pitanja koje ne posmatramo kroz tu vizuru. Eto ne preza se ni od toga da se ovo masovno ubistvo pripisuje određenoj nacionalnoj pripadnosti ili političkoj”, poručuje on.

Bilo je, ističe Đukanović, komentara da je ovaj masakr božja kazna za grehove koje je jedna nacionalna i politička grupacija sa Cetinja navodno počinila. Ne postoji, kaže, racionalno objašnjenje ovakvog ponašanja.

Izgubili smo se, tvrdi Đukanović, u mržnji i podjelama i u svemu pokušavamo da vidimo poraz one druge strane ili barem njene prste upletene u neki loš i tragičan događaj.

 Andrija Đukanović (Privatna arhiva)

Naglašava da nam je potreban dijalog koji mora krenuti s vrha od političke elite ali i vjerskih lidera koji, kako kaže, za sada nijesu spremni da ga započnu, misleći i čekajući nešto što bi omogućilo da njihovo stanovište nadvlada.

Građani s druge strane su, kaže, puni predrasuda, stavova koji su isključivi pa i mržnje prema svemu što se ne uklapa u njihov pogled na svijet. Sve zajedno, dodaje, teška situacija za dijalog a time i prevazilazenje govora mržnje.

Urednici Portala RTCG onemogućili komentarisanje vijesti

Rukovoditeljka Portala RTCG Rada Brajović saopštila je da bez obzira na to što su na Portalu Javnog servisa angažovani posebno obučeni ljudi za moderaciju komentara, dežurni urednici su nedugo po objavi informacije o tragičnom događaju na Cetinju onemogućili komentarisanje, kako na samom portalu, tako i na zvaničnim nalozima Javnog servisa na društvenim mrežama.

Ističe da je moderacija komentara na društvenim mrežama, naročito Fejsbuku, izazov i u regularnim okolnostima.

“U trenutku kada smo objavili vijest o stravičnom zločinu u Prijestonici i kada još nije bilo dovoljno zvaničnih informacija, procjenili smo da je potrebno isključiti opciju za komentarisanje, kako bi se spriječilo širenje dezinformacija i eventualni neprikladni komentari”, kazala je Brajović.

Odmah nakon što su primijećeni neprikladni komentari, redakcija Portala RTCG je odlučila da onemogući dalje komentarisanje vijesti vezanih za tragediju na Cetinju.

“Komentarisanje svih objava na Fejsbuku u vezi sa tragičnim događajem bilo je onemogućeno, kao i na samom Portalu, budući da nijesmo željeli rizik da ijedan neprimjeren komentar “prođe” “, navodi Brajović.

Kroz anonimnost izbjegavaju odgovornost pred zakonom

Takav sadržaj komentara objavljuju najčešće anonimni posjetioci. Đukanović na pitanje zašto anonimnost podstiče neprikladne komentare, kaže da je mnogo lakše pod anonimnošću iznositi stavove nego pod imenom i prezimenom.

Za ovo drugo potrebna je, ističe, hrabrost.

“Mnogi je nemaju i onda kao anonimni posjetioci komentarišu. Možda misle da na taj način izbjegnu i odgovornost pred zakonom. Sve više je anonimnih komentara a oni su po običaju najneprikladniji i puni govora mržnje”, zaključuje Đukanović.

Govor mržnje suzbiti kroz edukaciju i sankcionisanje slučajeva

Đukanović objašnjava da govor mržnje možemo suzbiti kroz edukaciju i obrazovanje ali i kroz sankcionisanje slučajeva govora mržnje.

“Kroz edukaciju od najranijeg doba uvrstiti u nastavu sadržaje o razlicitim temama koje društvo dijele i opterećuju i koje proizvode najviše govora mrznje. Teme poput LGBT, manjinskih grupa, religija, različitih političkih opcija i slično. Međutim za to je potrebna i politička volja i prosvjetna politika koja će podsticati dijalog i toleranciju. Za sada toga nema”, ističe on.

S druge strane, neophodno je, kaže, da se sankcionišu slučajevi govora mržnje jer za to postoji zakonska regulativa koji samo treba primijeniti.

Naglašava da je potrebno da i mediji u svojim uređivackim politikama izbjegavaju govor mržnje, stereotipizaciju i diskriminaciju po raznim osnovama, a koja se danas često može vidjeti u medijima.

“Kroz medije se kreira određena slika o različitim grupama impojavama i prenosi govor mržnje. Zato su mediji možda i najodgovorniji za sprečavanje govora mržnje”, kaže Đukanović.

Na pitanje šta izaziva agresivno ponašanje čitalaca, Đukanović odgovara da je to jer u društvo imamo veoma različite sisteme vrijednosti i poglede na svijet, a od njih su mnogi veoma negativni prema različitim pitanjima.

“Konzervativno smo društvo sa jakim uticajem tradicionalnih shvatanja koja na sve što je različito i drugačije gleda sa dozom mržnje. S druge strane onaj sloj građana koji gaji neke suvremenije i modernija shvatanja ne pokazuje mnogo poštovanja prema tradiciji i sve to odbacuje sa prezirom. Dakle nedostaje međusobno razumijevanje i želja za nekom vrstom dogovora. U takvoj situaciji očekivano je da govor mržnje cvjeta”, objašnjava Đukanović.

izvor: rtcg