Nakon otkrivanja grupe stranih državljana na Marezi, kod kojih je pronađena velika količina sofisticirane digitalne opreme, a potom i slučaja od prije nekoliko dana, kada je policija u jednom stanu u Podgorici zatekla 11 državljana Turske sa računarskom i drugom opremom, Crna Gora mora ozbiljno da se zapita da li smo na vrijeme prepoznali novu dimenziju savremenog organizovanog kriminala.

Dodatnu zabrinutost izaziva i upozorenje Uprave policije građanima na povećanu opasnost od onlajn prevara, kazao je u razgovoru za „Dan“ doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić.

Naglašava da bi, uz poštovanje pretpostavke nevinosti, bilo neprofesionalno tvrditi da je Crna Gora već postala raj za onlajn i kripto prevarante, ali bi bilo još neodgovornije ignorisati činjenicu da se u kratkom periodu pojavljuje više grupa stranih državljana, velika količina digitalne opreme, novca i aktivnosti koje mogu imati obilježja transnacionalnog organizovanog kriminala.

– Savremeni organizovani kriminal odavno je prevazišao tradicionalni model funkcionisanja. Kriminalne mreže danas mogu biti decentralizovane, fleksibilne i međunarodno povezane. Dio kriminalne infrastrukture može biti u Crnoj Gori, žrtve u državama Evropske unije ili drugim djelovima svijeta, novac može prolaziti kroz više država, a nalogodavci se mogu nalaziti na potpuno drugoj destinaciji. Drugim riječima, kriminal je postao bezgraničan, dok su nadležnosti država i dalje uglavnom teritorijalne. Upravo zato Crna Gora mora razvijati savremeni, integrisani model bezbjednosti. Uprava policije, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Specijalno državno tužilaštvo, finansijsko-obavještajne strukture, poreski i carinski organi, Centralna banka i institucije nadležne za sajber bezbjednost moraju mnogo intenzivnije razmjenjivati podatke i zajednički analizirati bezbjednosne rizike – ističe naš sagovornik.

Važno upozorenje policije

Prema Pekićevoj ocjeni, posebno je važno što je policija upozorila građane na povećanu opasnost od onlajn prevara.

– Građanin danas može izgubiti novac bez ijednog fizičkog kontakta sa kriminalcem. Dovoljni su lažna investiciona ponuda, lažna nagradna igra, krađa podataka ili manipulacija povjerenjem. Zato zaštita građana mora postati sastavni dio nacionalne bezbjednosti. Potrebna je kontinuirana edukacija građana, bolja saradnja države, banaka, telekomunikacionih kompanija i tehnološkog sektora, kao i brže otkrivanje i blokiranje sumnjivih finansijskih tokova. Crna Gora mora pratiti tehnološki razvoj kriminala. Potrebna su ulaganja u sajber bezbjednost, digitalnu forenziku, finansijsko-obavještajnu analitiku, praćenje digitalne imovine i stručnu obuku policije, tužilaštva i sudstva – ukazuje Pekić.

On ukazuje da poseban izazov predstavlja kriptokriminal.

– Kriptovalute same po sebi nijesu kriminal i ne treba ih tako predstavljati, kako to često iz neznanja čine pojedini političari u Crnoj Gori. Problem nastaje kada se one koriste za prikrivanje porijekla novca, prenos nezakonito stečene koristi ili druge kriminalne aktivnosti. Zato država mora unaprijediti finansijsku forenziku i sposobnost praćenja digitalnih finansijskih tokova, uz poštovanje zakona i međunarodnih procedura. Savremeni kriminalac više ne mora preko granice prenositi pun kofer novca. Nezakonito stečena korist može se pretvarati u digitalnu imovinu, prenositi kroz više računa i platformi i prolaziti kroz različite države.

Zbog toga digitalni kriminal više nije samo obavještajno-bezbjednosni problem. To je bezbjednosni, finansijski, tehnološki i pravni izazov koji zahtijeva pravovremeni i koordinisani odgovor države – rekao je Pekić.

Ključna uloga ANB-a

Pekić smatra da ključnu ulogu mora imati Agencija za nacionalnu bezbjednost.

– Njena uloga nije samo u reagovanju kada se krivično djelo već dogodi, već prije svega u pravovremenom prepoznavanju prijetnji, međunarodnih kriminalnih veza i obrazaca ponašanja koji mogu ugroziti nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Smatram da treba dodatno jačati stručne i tehničke kapacitete ANB-a u oblastima borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, sajber prijetnji, finansijskih tokova, savremenog terorizma, kriptokriminala i međunarodne obavještajne saradnje, što je apsolutno modus operandi svake obavještajne službe. Kvalitetan obavještajni rad često je najvredniji upravo onda kada javnost ne vidi njegovu pozadinu, jer je cilj da država kroz ANB reaguje prije nego što prijetnja postane stvarnost – objašnjava naš sagovornik.

Naglašava da je potrebno razviti sistem ranog upozoravanja koji će omogućiti da se različiti podaci posmatraju kao dio jedinstvenog bezbjednosnog mozaika.

– Pojedinačni događaj možda ne predstavlja prijetnju, ali kada se povežu kretanje ljudi, poslovne aktivnosti, nekretnine, finansijski tokovi, digitalna infrastruktura i međunarodne veze, moguće je prepoznati obrazac koji zahtijeva hitnu reakciju. Istovremeno, zakonodavni okvir mora pratiti brzinu tehnoloških promjena. Kriminalci koriste tehnologije 21. vijeka i država ne smije odgovarati metodama iz prošlog vijeka. Zato slučajeve „Mareza“ i „Podgorica“ ne treba posmatrati samo kao dvije odvojene policijske vijesti. Oni moraju biti predmet ozbiljne bezbjednosne analize. Treba utvrditi postoji li obrazac, da li grupe imaju međusobne veze, ko im obezbjeđuje logistiku, odakle dolazi oprema, gdje odlazi novac i postoje li veze sa međunarodnim kriminalnim mrežama. Ne smijemo čekati deset novih „Mareza“ da bismo shvatili da imamo problem. Crna Gora ne smije postati logistička baza za međunarodni digitalni kriminal. Naša otvorenost mora ostati razvojna prednost, a ne bezbjednosna slabost – ističe Pekić.