Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori ima šest nelegalnih zooloških vrtova, u kojima se nalazi više od 20 ugroženih vrsta i 200 pojednačnih primjeraka, a nedostatak prihvatilišta i nedovoljno precizna ovlašćenja nadležnih organa potrebno je što prije predvidjeti Zakonom o zaštiti prirode kojim je regulisano to pitanje. To je saopšteno na okruglom stolu „Krijumčarenje i nelegalno držanje divljih životinja– izazovi i trenutno stanje u Crnoj Gori, moguća rješenja problema, primjeri prakse iz regiona i EU“, koji je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica.

Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović, podsjetila je da je oformljena Radna grupa koja je pokrenula izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u cilju unapređenja tog akta.
Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, kazao je da su u proteklih nekoliko mjeseci bila dva, tri slučaja koja su bila aktuelna kad je u pitanju nelegalno držanje životinja.
Programska direktorica, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ksenija Medenica, istakla je da je nezakonita trgovina divljim živtinjama jedna od naunosnijih kriminalnih aktivnosti, navodeći da prema podacima EUROPOL-a godišnje generiše oko 4,4 milijarde eura na svjetskom niovu. Prema njenim riječima, činjenica je da u protekle dvije godine nije evidentiran nijedan slučaj nelegalnog uvoza, dok sa druge strane, kako je rekla, praksa pokazuje suprotno i dokaze da vrste sa CITES liste prolaze naše granice ispod radara.
U poslednjih deset godina, kako je ukazala, kad se pogledaju podaci oni pokazuju da se najviše krijumčare ptice, gmizavci i biljke, navodeći da je od 2010. godine bilo slučajeva krijumčarenja prepariranih krivolovljenih ptica, a na meti su bile jarebice, kamenjarke i šumske šljuke.
Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, Vladimir Pavićević, podsjetio je da su 2019. godine javnim pozivom pokušali da registruju određeni broj nelegalnih držalaca, navodeći da se oko pedesetak držalaca prijavilo, ali da svi nisu dobili dozvolu za rad.
Pavićević: „Trenutno, na teritoriji Crne Gore, posjedujemo podatke da ima šest nelegalnih zooloških vrtova, koji su sa preko 20 ugroženih vrsta i 200 pojedinačnih primjeraka u privatnim rukama, među kojima su kako autohtone vrste Crne Gore tako i tropske vrste koje se nalaze na CITES listi.“
Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da postoji veliki broj nelegalnih držalaca i pojedinačnih primjera, od kojih su se pojedini prijavili Agenciji u želji da dobiju dozvolu, dok je određni broj ostao neprijavljen iz razloga neobavještenosti ili straha da će im životinje biti oduzete.
Govoreći o izazovima koje je Agencija prepoznala, Pavićević je istakao da su tu nedostatak objekata za držanje životinja, medicinski tretman povrijeđenih ili zaplijenjenih autohtonih biljnih vrsta sa CITES liste.
Miljan Knežević iz Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore rekao je da se prvi slučaj koji su zabilježili u tom sektoru desio 2011. godine na graničnom prelazu Dobrakovo, kada su oduzeta tri kaveza sa papagajima, trgrovi i i zebe u količini od 130 komada.
Istakao je da su treći slučaj zabilježili 2019. godine kada je na graničnom prelazu Dobrakovo pronađeno 18 kornjača čija je vrijednost procijenjena na 750 eura, a državljanu Srbije je podnijet prekršajni nalog za naplatu novčane kazne.
Ivan Ivanović iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove pojasnio je da veterinarski i fitsanitarni inspektori borave isključivo na osnovu dojavljene pošiljke, legalnog uvoza pošiljki iz drugih zemalja uvoznica.
Istakao je da oni nisu dužni da utvrđuju uslove karantinskog smještaja i veterinarske zaštite na graničnom veterinarskom mjestu bez legalnih pošiljki.
Marko Vasiljević iz iz Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore rekao je da su u dosadašnjem radu imali jedan primjer koji je zabilježen u 2006. godini.
Predstavnica Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore – Odsjek za ekološku inspekciju, Vesna Zarubica, istakla je da ta inspekciaj ne može oduzeti životinje po sadašnjem Zakonu.
Lidija Radonjić iz Uprave prihoda i carina Crne Gore rekla je da kad su u pitanju divlje vrste biljaka, životinja i gljiva, carinski organ kontroliše uvoz i izvoz ovih vrsta uz dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine.
Istakla je da Uprava ima dobru saradnju sa Agencijom za zaštitu životne sredine kao i sa drugim nadležnim organima.
Predstavnik Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Miloš Sekulović, rekao je da su u dosadašnjem radu Radne grupe kao glavno pitanje iskritalisalo rješavanje pitanja prihvatilišta za divlje životinje i sa CITES liste.