Održano književno veče Rasima Rala Gutića “Mojih pet”

Promocija knjiga Rasima Rala Gutića pod nazivom ,,Mojih pet”, održana je sinoć u Multimedijalnoj sali KIC-a, tokom koje je publici predstavio svoje romane ,,Elma i vrh igle”, ,,Linija života”, ,,Istine i legende iz prošlosti Sandžaka”, roman ,,Plavi karmin”, kao i zbirku pjesama ,,Cvijet i prah”.

Osvrnuvši se na Gutićev roman „Elma i vrh igle“, književnik Milan Rajović je kazao da se radi o djelu koje je najvećim dijelom nastalo iz stvarnih dogđaja u vremenskom razdoblju od nekih osamdesetih godina od velikog vladara Plavsko – gusinjske kase, Ali Paše Šabanagića, pa sve do sukoba sa infobirom.

– U ovom periodu, došlo je do stradanja velikog broja bošnjačkog stanovništva ispod Visitora i Prokletija, naročito u periodu između 1912. i 1925. godine, kada je došlo do masovnog i nasilnog pokrštavanja Bošnjaka i Albanaca u Plavu i Gusinju. Na svu sreću, kako Rasim ističe, nakon intervencije Vatikana, donešen je akt kojim se zaustavilo pokrštavanje i kojim je omogućeno da se pokršteni mogu vratiti svojoj muslimanskoj vjeri, odnosno da sami imaju mogućnost da odluče da li će biti muslimani, pravoslavci ili katolici. U ovom dijelu knjige, autor piše još o mnogim velikanima toga vremena, prije svega oherojstvu Hodže Kojića i Hajra Šahmanovića, koji je strijeljan od strane njemačkih okupatora ispred Džamije u Plavu – kazao je on.

Prema njegovim riječima, autor u svojoj knjizi ne piše samo o stradanju Bošnjaka, već o stradanjima svih onih koji su živjeli na području Plava i Gusinja.

– Rasim u ovom dijelu knjige još piše o velikoj borbi za preživljavanje stanovništva ovoga kraja, kada su išli pješice preko Raškodola do Kosmeta i donosili na leđima žito da bi prehranili svoju djecu i pominje čuvenu rečenicu svoga rahmeti baba kojom je počeo i završio svoju knjigu, a koja glasi:„Ne natovari Bože koliko čovjek izdrzati može“! Ovom rečenicom, iskazano je da čovjek u nevolji i siromaštvu može izdržati mnogo više nego što može zamisliti – istakao je Rajović.

Književnica Ivana Minić Knežević se osvrnula na roman ,,Linija života”, poručujući da je ovaj sjajni pisac uplovio u još jednu nadahnutu priču, izrazito lirske profilacije, a koja se temelji, kako na autobiografskim pričama – tako i na pričama drugih ljudi koje je poznavao, i ćije je sudbine uradmio u ovaj prozni dragulj.

– Naracija ima hronološki tok koji je često obogaćen retrospektivnim pritokama, koje jasnije izražavaju prošlost samog naratora. Radnja romana uokvirena je nesrećnim ratnim dešavanjima devedestih godina prošlog vijeka, koja su uništavala stotine hiljada života u Bosni, Hrvatskoj, na Kosovu i drugim krajevima. U romanu ,,Linija života”, evidentna su dva sloja, jedan književno-umjetnički-narativni, koji prikazuje nesrećnu ljubav dvoje mladih, njihovo razmišljanje o zajedničkom životu, a drugi je refleksivni koji sadrži veliki broj problema, naročito glavnog aktera priče, prouzrokovanim dešavanjima onih koju su radili na razbijanju naroda. Ovaj roman time ima osobine psihološkog romana, ljubavnog i istorijskog – kazala je ona.

Pjesnikinja Jadranka Deletić je govorila o romanu “Istine i legende iz prošlosti Sandžaka”.

– Istine i legende iz prošlosti Sandžaka” je još jedno sjajno djelo ovog nadarenog pisca koji piše o životu Bošnjaka u Sandžaku i njihovoj borbi za opstanak na vječnim ognjištima u jednom minulom vremenu, uključujući u svoje price i pripadnike svih nacija i vjera, ukazujući time na sve vrijednosti multietičnosti i suživota, kako u crnogorskom, tako i u srpskom dijelu Sandžaka – kazala je ona.

Književnik Veljko Veljković osvrnuo se na zbirku pjesama “Cvijet i prah”, koja je, kako je kazao, podijeljena u tri cjeline, a koje kao ključni motiv imaju ljubav, njenu snagu, ljepotu, zanesenost, čulnost, strepnju, strah od zaborava…

– Pjesnik otima svaki trenutak od prolaznosti i uzdiže ga do ushićenja i uzvišenosti. Gutić piše slobodnim, nevezanim stihom, jezgrovitim, ali ne izrazito hermetičnim. Koristi jednostavnu ali funkcionalnu metaforu uvažavajući načelo da treba u poeziji umjeti dostići savršenstvo jednostavnosti – kazao je on.

Književnica Edita Dautović je prikazala svoj utisak o romanu ,,Plavi karmin”.

– Roman “Plavi karmin” govori o ljubavi između dvoje mladih ljudi u doba raspada Jugoslavije i njihovim sudbinama. Gutić na vrlo lijep i emotivan način opisuje sudbinu glavnog junaka Riada, od studenskih dana i rata, pa sve do pronalaska njegove kćerke i novog početka sa Elenorom. Kod junakinje Suzane teška sudbina se nadvila nad njom, još od njene rane mladosti, a čiju sudbinu Gutić nadovezuje na njegov roman„Linija života“. Ovaj roman tjera čitaoca da poželi da pročita i njegov prethodni roman, i uvjeri se u umijeće autora da zadrži pažnju i interesovanje za njegovim djelima. Pored potresnih momenata koji su utkani u ovaj roman, ovo je jedna topla i nježna životna priča – kazala je Dautović.

Ona je poručila da „niko od nas ne zna i ne sanja šta mu sjutra donosi“.

– Ni glavni junaci ovog romana ni sanjali nijesu da će njihovu veliku ljubav prekinuti rat. Autor nas uzbudljivim i dinamičnim zapletom provlači kroz Suzaninu borbu za nerođenu bebu, njen bjeg od porodice, porođaj u klinici koja nije bila na dobrom glasu, navodnoj „smrti“ tek rođenog zdravog djeteta… Nameće se pitanje: Može li ljubav pobijediti sve? Tajne moraju biti otkrivene da bi vas duhovi prošlosti ostavili na miru, a roditeljska ljubav ne poznaje granice – poruka je pisca „Plavog karmina“, ovog čitljivog i neodoljivog romana koji vas kroz likove glavnih junaka podsjeća na nepredvidljivost života – istakla je ona.

U muzičkom dijelu nastupila je Talija Jovanović, vokalna solistkinja, a moderatorica književne večeri je bila pjesnikinja Tea Selimaj.

izvor: Pobjeda

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor