Ukoliko nastavnici u školama ne budu kvalitetno radili, prema ponuđenim izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, oni će moći da odgovoraju do mjere da može da prestane potreba za njihovim radom u učiniocama.

O tome se, pored ostalog, diskutovalo juče u Skupštini gdje je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović predstavila novine koje su propisane ovim aktom.

Poslanici su juče okončali raspravu o izmjenema Zakona, a naknadno će se o njima izjasniti.

Jakšić Stojanović je rekla da se, pored ostalog, ovim propisom utvrđuju mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada nastavnika. Kako je objasnila, ukoliko nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, direktor, uz mišljenje nastavničkog vijeća, može da podnese zahtjev Zavodu za školstvo, odnosno Centru za stručno obrazovanje kojim će tražiti da se utvrdi kvalitet rada nastavnika. Propisano je da Zavod, odnosno Centar sprovedu evaluaciju i ako se ispostavi da nastavnik ne zadovoljava kriterijume, biće usmjeren na dodatne programe stručnog usavršavanja. Ukoliko se nakon toga, na ponovnoj procjeni njegovog rada, utvrdi da ne zadovoljava kriterijume, Jakšić Stojanović je rekla da onda neće više moći da izvodi nastavu, te da prestaje potreba za njegovim radom.

Obećali zapošljavanje samo najboljih

Ponuđenim izmjenama su definisani i kriterijumi prilikom zapošljavanja nastavnika, a sve kako bi se obezbijedio kvalitet nastave i transparentno zapošljavanje. U tom procesu način bodovanja, sačinjavanje rang liste biće propisani posebnim pravilnikom Ministarstva.

– Po prvi put imaćemo kriterijume koji će omogučiti da se u prosvjeti zapošljavaju najbolji i onemogućiće zloupotreba u procesu zapošljavanja – rekla je Jakšić Stojanović.

Ona je kazala da je vrlo izazovan proces zapošljavanja nastavnika, ali ,,da neće pristati na obećavanje radnih mjesta, već u prosvjeti konačno treba da budu zapošljeni oni koji su najbolji, a ne oni po ličnim, političkim, porodičnim ili drugim kriterijumima“.

– Za nas je to neprihvatljivo. Kao roditelj za svoje dijete želim najboljeg prosvjetnog radnika, direktora, psihologa… To želim svoj djeci u Crnoj Gori. Ako bismo svi krenuli da razmišljamo na taj način, i sistem i društvo bili bi mnogo bolji i hrabrije i brže bismo išli naprijed – kazala je ministarka.

Poslanik Elvir Zvrko je najavio da će amandmanski djelovati na kriterijume prilikom zapošljavanja, navodeći da smo preplaveljeni raznim diplomama i da se mora voditi računa o rangiranju univerziteta. Kazao je jedan od kriiterijuma treba da bude i dužina studiranja, te da nije isto ko neko završi na vrijeme studije od tri godine, a neko ih okonča za 13 godina.

Ministarka Jakšić Stojanović rekla je da su na tekstu izmjena propisa radili skoro godinu, te je kazala da uvažava sugestiju poslanika da se obavljaju intervjui sa kandidatima.

– Rangiranje univerziteta smo prepoznali kao problem, ali nijesmo znali kako da ga riješemo. Ako, na primjer, uzmemo Šangajsku listu, onda tu nemamo Univerzitet Crne Gore – rekla je ona.

Poslanik Zvrko je dodao da ima načina kako se mogu rangirati univerziteti, te je Jakšić Stojanović odgovorila da su saglasni da uvrste to kao kriterijum i da će se dogovoriti kako će ga formulisati.

Diskriminacija đaka

Poslanik Jasmin Ćorović je tokom diskusije rekao da treba obratiti pažnju na diskriminaciju koja se bilježi u obrazovnom sistemu. On je istakao da i danas postoje slučajevi diskriminacije djece po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, te da su počinioci diskriminacije po tom osnovu i pojedini nastavnici.

-Ta pojava nije izražena, ali je postojeća. U dijelu kaznenih odredbi treba da budu strože kazne za nastavnike koji pokušavaju ili imaju intenciju da diskriminišu djecu po ovim osnovama – rekao je on.

Poslanica Zojan Bojanić Lalović govorila je o smjenama direktora 2020.godine, koja je državu koštala pola miliona eura, te da su novi direktori smjenjivali određene nastavnike. Rekla je da su nastavnici dobili sudske postupke koje je platila škola.

– Direktori vas zovu u pomoć da nadoknadite štetu, da se ne blokiraju računi. Ne postoji registar koliko je takvih slučajeva, a bilo bi dobro da se analizira ovo pitanje. Ovo je dobar mehanizam da razriješite one koji ne zaslužuju da rukovode ustanovom – rekla je poslanica.

Ministarka je kazala da se škole obraćaju ministarstvu, te da taj resor pokriva velike troškove.

Ponuđenim izmjenama Zakona propisano je da ministarka tokom izbora kandidata za direktora bira prvorangiranog kandidata, te da ne može drugorangiranog ili trećerangiranog. Propisano je i da će radni odnos da miruje direktoru koji bude izabran da obavlja tu funkciju i u drugom mandatu. A jedna od ključnih novina koju propisuje ponuđeni propis jeste i da se eksplicitno zabranjuje svaki oblik nasilja u školama od učenika, roditelja ili drugog lica, pa je predviđeno da se obavezno pokrene prekršajni, odnosno krivični postupak protiv počinioca, jer ustanove ne smiju da ignorišu niti zataškavaju takve slučajeve.

Na sjednici Skupštine je konstatovano da je tokom diskusije, u kojoj je učestvovalo 18 poslanika, vladala kultura dijaloga, što nije uvijek praksa. N.Đ.

Plata nije ispod prosjeka

Poslanica Zoja Bojanić Lalović je komentarisala da je prosječna zarada nastavnika ispod prosječne u državi, ali je ministarka Jakšić Stojanović kazala da treba biti oprezan u tumačenju statistike.

Ministarka je navela da prema podacima MONSTATA prosječna neto zarada u obrazovanju je 953 eura, ali je istakla da je tu uvršten i nenastavni kadar. Kazala je da su oni radili analizu, pa su sagledali plate nasatvnika razredne nastave, vaspitača, defektologa i došli do toga da je prosječna 1.050 eura.

-Po ovome, ona je iznad prosječne zarade. Slažem se da treba da bude još veća plata – rekla je ministarka.

Ministarka: Četiri puta pročitam pasus iz nekog predmeta da bih razumjela poentu teksta

Pojedini poslanici su kritikovali programe i udžbenike u školama, na što je ministarka Jakšić Stojanović kazala da će se to unaprijediti kroz reformu, te da je radna grupa počela da se bavi time. Rekla ej da pojedini udžbenici nijesu napisani u skladu sa uzrastom djece za koju su namijenjeni.

-Iz nekih predmeta ja četiri puta pročitam pasus da bih razumjela šta je poenta teksta i odmah vidite da nešto nije u redu… Učenici mehanički stiču znjanja i nemaju ideju kako da znanje primjene u praksi – rekla je ministarka.