Broj saobraćajnih nesreća u BiH iz godine u godinu raste. Statistike pokazuju da je samo prošle godine u BiH bilo 117 nesreća dnevno. Broj se povećava u 2026, a izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja koji je u maju ove godine stupio na snagu tek bi trebala pokazati rezultate.
Defanzivna vožnja
Crne su statistike na ulicama naše zemlje. U nesreći kod Trebinja poginula su dvojica mladića u noći iza nas. Nekoliko udesa u samom gradu, ali i na putu prema Mostaru, srećom, bez smrtno stradalih. Brzina, nepropisno preticanje, nedovoljno preglednosti kolovoza, sve su to faktori koji utiču na stalno povećavanje broja saobraćajnih nesreća. Prema podacima BIHAMK-a i entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova, ljudski faktor je krivac za više od 90 posto saobraćajnih nesreća, među kojima nepropisna brzina drži ubjedljivo prvo mjesto. I kako kažu vještaci, uvijek, ali uvijek je uzrok ljudski faktor.
– Prvo i osnovno je da mladi ljudi moraju prestati sa ofanzivnom vožnjom. Dakle, ne siliti vozilo, nema sile nad mašinom. Treba primijeniti defanzivnu vožnju naročito u naseljenim mjestima, odustati od maksimalnog iskorištenja dozvoljene brzine, jer tu su pješaci, biciklisti, romobilisti, isključenja, uključenja u saobraćaj i veliki je konglomerat interesa, posebno na raskrsnicama, kaže nam Ševal Kovačević, sudski vještak saobraćajne struke.
Na cestama u Bosni i Hercegovini godišnje pogine oko 300 osoba, dok više od 8.000 ljudi bude povrijeđeno. U jednoj godini se dogodi više od 42.000 saobraćajnih nesreća, a sudari su sve teži i smrtonosniji. Razlozi su brza vožnja i neprilagođeni uslovi na putu, oduzimanje prvenstva prolaza i nepravilno preticanje, mobiteli, loše ceste. Stalni sudski vještak Mirzet Sarajlić izjavio je da roditelji ne smiju djeci davati automobile koji mogu razviti veliku brzinu. Kada se brzina vozila udvostruči, put kočenja se učetvorostruči. To znači da vozač često ne može zaustaviti vozilo na vrijeme kako bi izbjegao prepreku, pješaka ili drugo vozilo.
– Jedan pogled na mobitel – pređeš između 40 i 60 metara pri određenoj brzini. U tih 40 do 60 metara, ukoliko se neko nađe, nećeš moći da ga zaobiđeš. Dakle, mobiteli, razni ometači, pisanje poruka, o alkoholu i drogama neću ni da govorim, produžavaju vrijeme reakcije na opasnost učesnika u saobraćaju i izazivaju kobne posljedice, upozorava Sarajlić.
Vožnja pod uticajem alkohola ili opojnih droga, u kombinaciji sa brzom vožnjom, najčešći je recept za nesreće sa smrtnim ishodom. Od 1. januara do 31. avgusta 2026. godine, u Kantonu Sarajevo evidentirane su 10.004 saobraćajne nesreće, od kojih je 9.346 sa materijalnom štetom, a 658 sa nastradalim osobama. Tokom prvih osam mjeseci tekuće godine, u 658 saobraćajnih nesreća sa nastradalim osobama, 125 osoba je teže, a 699 lakše povrijeđeno, podaci su Uprave policije MUP-a KS-a.
– Nekulturni smo u saobraćaju i iz nekulture proizlaze opasnosti koje proizvode naročito neodgovorne osobe, kaže nam Kovačević.
Hitne reforme
Sarajlić napominje da u BiH postoji dosta cesta koje nisu sigurne za saobraćaj. Imamo magistralnu mrežu, po kojoj se, kako kaže, odvija gotovo 80 posto saobraćaja, a gdje se dešavaju teške saobraćajne nesreće.
– Ovdje bi trebalo, kada su u pitanju saobraćajne nesreće, djelovati na samog čovjeka, na svijest njegovu o učestvovanju na saobraćajnim površinama. Treba graditi i autoceste i brze ceste. Jedva čekamo otvaranje koridora 5c koji će konačno spojiti Jablanicu, odnosno Konjic sa Golubinjom, odnosno sa Žepčem. To će značajno doprinijeti saobraćajnoj sigurnost, objašnjava Sarajlić.
Na bh. putevima u prosjeku se dogodi više od 110 saobraćajnih nesreća dnevno. Stanje na cestama zahtijeva hitne institucionalne reforme, bolju kontrolu saobraćaja, strožije sankcije za prekršaje, te dugoročnu edukaciju vozača.
oslobodjenje.ba
