Podsjećamo, sinoć u 20 sati, u Velikoj sali Crnogorskog narodnog pozorišta premijerno je prikazan dokumentarni film ,,Svi protiv anticiganizma“, povodom obilježavanja 16. maja, Međunarodnog dana otpora Roma. Program je otvorio Elvis Beriša, izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih ,,Koračajte s nama – Phiren amenca“, a auditorijumu se obratila i Njena Ekselencija ambasadorka Sjedinjenih američkih država, Džudi Rajzing Rajnke.

”Zadovoljstvo mi je pridružiti vam se večeras na projekciji dokumentarnog filma koji će ukazati na diskriminaciju sa kojom se Romi u Crnoj Gori suočavaju, ali i na napore da se iz temelja promijeni percepcija o ovoj zajednici, posebno među mladima”, saopštila je Džudi Rajzing Rajnke.

-Kao najveća evropska etnička manjina Romi i dalje doživljavaju rasizam, diskriminaciju što ih čini žrtvama različitih oblika govora mržnje i nasilja. Ali ovo nije ništa novo i iznenađujuće. Tokom Drugog svjetskog rata nacisti i njihovi saradnici ubili su na stotine hiljada Roma – muškaraca, žena i djece. Pravilno priznavanje progona Roma u prošlosti ključno je, ne samo da bi se osigurala pravda i dostojanstvo za one koji su ubijeni, već i da bi se suočili sa tekućim govorom i ponašanjem protiv Roma i govorom mržnje. I dok se sjećamo prošlosti, moramo razmišljati o tome šta možemo uraditi u sadašnjosti, da bismo odgovorili na potrebe romske zajednice u budućnosti. Romi u Crnoj Gori se i dalje suočavaju sa širokom diskriminacijom u pristupu obrazovanju zapošljavanju, stanovanju i zdravstvenoj zaštiti.

Istakla je da su ponosni na partnerstvo sa onima koji nastoje da promovišu toleranciju, dostojanstvo i jednak tretman svih građana Crne Gore.

”Međutim, posljednjih godina je bilo pozitivnih pomaka uključujući vladino usvajanje Strategije za inkluziju Roma i koja pokriva period od 2021-2025 i koja posebnu pažnju posvećuje diskriminaciji Roma.
S tim na umu Ambasada Sjedinjenih američkih država je posvećena unaprjeđenju prava Roma u Crnoj Gori i ponosni smo na partnerstvo sa onima koji nastoje da promovišu toleranciju, dostojanstvo i jednak tretman svih građana Crne Gore. Kako je od vitalnog značaja da se podigne svijest javnosti o diskriminaciji sa kojom se Romi suočavaju, kao dio šireg pristupa smanjenju maginalizacije ove zajednice, ponosni smo što podržavamo projekat NVO ROM ,,Koračajte sa nama – Phiren amenca“ čiji je dio i večerašnji dokumentarac. Vjerujem da se i vi kao i ja radujete što ćemo pogledati večeras ovaj film da saznamo o utiscima grupe mladih ambasadora protiv anticiganizma, koja je nedavno posjetila Spomen dom Jasenovac i Memorijalni centar Donja Gradina, prvi u Hrvatskoj drugi u Bosni i Hercegovini, kako bi razmislili o stvarnoj opasnosti od rasnih predrasuda i ideologija koje, kao što znamo iz istorije, često direktno dovode do neopisivih zvijerstava.”

Strah i mržnja moraju stati – poručila je.

”Svaki pojedinac je rođen slobodan i sa jednakim dostojanstvom i pravima, a Sjedinjene američke države ostaju posvećene inkluziji i jednakosti pripadnika svih rasa i etničkih grupa, kako u zemlji tako i u inostranstvu, i ovdje u Crnoj Gori.”

Elvis Beriša, izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih ,,Koračajte s nama – Phiren amenca“, kazao je da je ponosan, jer su, kako je kazao – mladi Romi i Romkinje svjesni svoje istorije, kulture i običaja.

Beriša: ”Večeras pred vama stojim ponosan na plodonosne napore naše organizacije da se anticiganizam uvede u javni i institucionalni diskurs. Večeras pred vama stojim ponosan, jer su mladi Romi i Romkinje svjesni svoje istorije, kulture i običaja. Ponosan, jer se 16. maj Međunarodni dan otpora Roma po prvi put obilježava u Crnoj Gori.”

”Prva pobuna romskih zatvorenika u koncentracionom logoru Birkenau, u Aušvicu, desila se na ovaj dan 1944.godine. Saznavši za egzekuciju koja im slijedi, da bi se napravilo mjesta za nove ljude, otpor kamenjem, drvenim pločama i žicama je izvojevao malu pobjedu i odložio egzekuciju za par mjeseci. Nadmoćnost njemačke vojske je bila nesporna, te je 2. avgusta likvidiran tzv. ciganski kamp, u kojem je skoro 6 hiljada žena, djece, starih i bolesnih Roma i Sinta ugušeno u gasnim komorama, a zatim spaljeno u krematorijumu. Taj 2. avgust je država prvi put prošle godine obilježila, na čemu je naša organizacija insistirala godinama unazad, uz odobrenje i podršku cjelokupne romske zajednice.
Prema nekim procjenama broj romskih žrtava u Drugom svjetskom ratu prevazilazi 500 hiljada, ali ova brojka nikada neće biti konačno potvrđena, jer Romi najčešće nisu popisivani. Tada je ovaj genocid bio u sijenci. Tako je ostao i danas. U našem obrazovnom sistemu ovi podaci izostaju, ali u tome leži i prilika za unapređenje nastavnog sadržaja.”

-Romska zajednica i danas na svojoj koži osjeća diskriminatorne odnose, koje su svoju strahovitu kulminaciju doživjele u Drugom svjetskom ratu. Činjenica da je u zakonski narativ tek uvršten pojam anticiganizma, pokazuje koliko je posla tek pred nama, ali je ujedno i ohrabrujuć. Postavljen je odgovarajuć okvir, a na državi i nama kao društvu je da razgradimo dugo vjekova građenu marginalizaciju romske zajednice.

Beriša: ”Ispravan put socijalne inkluzije romske zajednice je konsultovanje i uključivanje Roma i Romkinja u pravljenju politika. Ništa o romskoj zajednici bez Roma.”

-U ime zajednice i organizacije, zahvaljujem američkoj ambasadi na podršci i prepoznavanju neophodnosti rada na polju anticiganizma. Hvala svima vama koji ste večeras sa nama, poručio je Elvis Beriša, izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih ,,Koračajte s nama – Phiren amenca“