Search
Close this search box.

Minimalna penzija i prazan novčanik ne pitaju za statistiku

Kada u odnosu na prošlu godinu cijene povrća skoče za više 30 odsto, ulja i masti za isto toliko, a voća za više od devet procenata, onda je subjektivni osjećaj građana da je stopa inflacije mnogo, mnogo više od godišnjih 9,7 odsto. Ili mjesečnog skoka od 3,4 odsto obračunatog na osnovu indeksa potrošačkih cijena proizvoda i usluga u martu.

Gotovo dvocifrena godišnja stopa inflacije i rast cijena na mjesečnom nivou koji je viši u odnosu na prosjek u zemljama regiona i Evropskoj uniji, pokazuje da su nam u zemlji odavno potrebne hitne mjere podrške građanima i privredi koji ne dolaze na red od političkih kombinatorika, ukazuju stručnjaci.

Inflacija viša od statističkih gotovo 10 odsto

Prema riječima ekonomskog analitičara Mirze Muleškovića, stopa godišnje inflacije od gotovo 10 odsto jak je udar na životni standard u zemlji.

„Dodatno je otežavajuće što je ova stopa inflacije uzrokovana prvenstveno poskupljenjem hrane i osnovnih životnih namirnica, što u najvećoj mjeri utiče na budžet svih građana Crne Gore. To je i najveći procenat budžeta sa kojim raspolažu građani, što nam jasno govori da povećanje cijena od skoro 10 odsto predstavlja značajan šok i problem za sve“, poručuje za Portal Analitika Mulešković.

Upravo zbog činjenice da su hrana i osnovne namirnice najviše poskupile, osjećaj je da je inflacija znatno viša od statističkih gotovo 10 odsto.

Ako su pandemija i rat u Ukrajini objektivni razlozi koji dominatno utiču na poremećaje na svjetskom tržištu, i na te faktore se nije moglo uticati, Mulešković ističe da se ono što su nadležni mogli uraditi, a nijesu, tiče smanjenja akciza na energente.

“Na visoku inflaciju uticalo je upravo nereagovanje donosilaca oduka u dijelu smanjenja akciza na gorivo, što bi značajno smanjilo cijene. Moramo biti svjesni da cijene goriva u značajnoj mjeri determinišu cijene finalnih proizvoda svih privrednih subjekata”, pojašnjava naš sagovornik.

Građani poručuju da sve teže žive
Ne treba biti ekonomski ekspert pa osjetiti na sopstvenoj koži da vam treba mnogo više novca nego prošle godine za iste namirnice, ističu građani s kojima smo razgovarali.

Da se uz isti iznos novca kući vraćaju sa znatno manjom količinom proizvoda, potvrdila je za Portal Analitika i Podgoričanka Vesna Milić koju smo pitali kako ekonomiše s primanjima.

„Cijene su čini mi se tri puta više u odnosu na prošlu godinu. Katastrofa! Plate, što bi se reklo iste, a cijene otišle u nebo“, ukazuje Milić.

Građani poručuju da sve teže žive. Dodaju da račune moraju platiti, a od onog što ostane jedva nekako „skrpe“ do 15. u mjesecu. Poslije toga, kako nam kažu, snalaze se, pozajmljuju…

Penzioneri jedva da imaju za koru hljeba
I penzioner Zdravko Kalezić ističe da su cijene „nepodnošljive“.

„Nikako se ne živi! Loše da ne može lošije! Od penzije mogu da preživim pola mjeseca, a ostatak se snalazim. Cijene su mnogo više u odnosu na prošlu godinu, ova sirotinja teško preživljava. Oni koji su cijeli životni vijek proveli u Crnoj Gori mogu samo da čekaju sudnji dan. Naša đeca se teško zapošljavaju, traže koru hljeba u inostranstvu“, ističe Kalezić.

Osim za hranu, račune, penzioneri znatan dio novca izdavaju za ljekove i odlaske na ljekarske preglede. Kako kažu, i liječenje im je postalo luksuz.

„Sve je poskupilo, cijene su užasne. Za isti novac, ove godine mogu da kupim upola manje. Kao penzionerka, kad platim račune i hranu, ne ostaje mi ni za ljekove“, ogorčena je i penzionerka Stoja.

Prema riječima ekonomskog analitičara Mirze Muleškovića, ono najosnovnije teško da će priuštiti gotovo 17.000 penzionera koji primaju 150 eura. Za minimalnu potrošačku kopru nemaju ni korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, kao ni oni koji rade skraćeno radno vrijeme.

„Veliki broj građana izostavljenih u programu “Evropa sad”, kao što su penzioneri, socijano ugrožene kategorije i slično, nijesu osjetili povećanje svojih prihoda. Iz toga je jasno da oni i trpe najveće posljedice ovakvog stanja“, ističe Mulešković.

Rast cijena u martu u svim segmentima

On ističe da je u martu 2022. godine u odnosu na isti mjesec 2021. godine, zabilježen rast cijena u svim segmentima.

Tako je prevoz skuplji za18,9 odsto, dok je za hranu i bezalkoholna pića potrebno izdvojiti 17,8 odsto više. Poskupila je i odjeća i obuća i to 2,1 odsto. Namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana skuplji su 5,6 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 3,2 odsto…

potrosacka-korpa-22

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za februar 2022. godine iznosila je 715,5 eura i u odnosu na februar zabilježila je rast od 3,1 odsto.

Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 323,2 eura, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili 392,3 eura. Minimalna cijena rada iznosi 450 eura.

I dok ministri govore o boljem životu, poskupljenja „jedu“ najavljenu dobrobit.

Stabilizacija ni na vidiku

Mulešković ističe da rast cijena nije samo nastao pod uticajem rata u Ukrajni, već, kako kaže, podaci govore da u Crnoj Gori imamo rast cijena još od aprila 2021.

To je, kako napominje, rezultat uticaja kovid-19 krize, čije posljedice se osjećaju i danas u Crnoj Gori.

“Teško je predvidjeti kada može doći do stabilizacije cijena. Jedno je sigurno, dok god bude trajao rat u Ukrajni možemo očekivati dalji rast cijena. Osim toga, stabilizacija uvoza/izvoza predstavlja značajan faktor za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori”, ističe Mulešković.

inflacija3

Rast cijena, ukazuje naš sagovornik, neće prestati sam od sebe. Potrebno je da kreatori ekonomske politike učine određene korake.

“Stopiranje i smanjenje ovako drastičnog rasta cijena se zasigurno ne može očekivati ukoliko donosioci odluka ne preduzmu mjere za sanaciju problema i donesu odluke koje će pomoći svim grupama da se prevaziđe ova, veoma teška situacija. Imajući u vidu da je Crna Gora veoma uvozno zavisna država, jasno je da će sve turbulencije na međunarodnom tržištu imati velike posljedice i na Crnu Goru. Ipak, sve ove posljedice se mogu ublažiti donošenjem regulative“, ističe Mulešković.

Vremena napretek građani nemaju, jer cijene nemilosrdno rastu, a novčanici su sve tanji, pa naš sagovornik apeluje na nadležne da reaguju.

“Treba još jednom pozvati sve donosioce odluka da se što prije donesu zakonska rješenja koja će ograničiti rast cijena, smanjiti akcize na gorivo, urediti socijalna davanja … Samo na taj način možemo pričati o održivim ekonomskim politikama koje imaju za cilj stabilizaciju krize u Crnoj Gori i poboljšanje standarda života građana”, zaključuje Mulešković.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor