Detalj iz jedne trgovine s benzinskih pumpi (Foto: Dragan MIjatović/Pobjeda)
Iako je neradna nedjelja ponovo na snazi od sredine februara, da vam toga dana nešto ne zafali sve više brinu benzinske pumpe i različite kiosce u kojima ponuda prehrambenih proizvoda već odavno nije ograničena samo na vodu i grickalice, piše Pobjeda .
Privreda već duže vremena ukazuje da se zakon pokazao nedovoljno kvalitetnim, jer se sve češće, uz njegovo „kreativno“ tumačenje nalaze načini da se nedjeljom ipak može trgovati, ali uglavnom skuplje. Ipak, kada vidite artikle koji se nude zapitate da li je riječ o pumpi, kiosku ili marketu, imajući u vidu da je sve veća ponuda prehrambenih i proizvoda za čišćenje kuća. Pojedini čak nude i jogurt, mlijeko i suhomesnate proizvode.
Potreban model
Nepravdajući takvu situaciju ekonomski analitičar Davor Dokić ocjenjuje za Pobjedu da država žmuri na jedno oko takve prakse, kako ne bi izazvala preveliko nezadovoljstvo turista kojima se ove godine dogodilo da u više navrata, zbog državnih praznika i vikenda, danima ne mogu da kupe osnovne namirnice. Građani Crne Gore barem unaprijed imaju informaciju o tome, pa se mogu i pripremiti, dok sa turistima uglavnom nije takav slučaj.
Dokić smatra da je u turističkoj državi kakva je Crna Gora neophodno koristiti naći neki model u kojem će imati i mali trgovci, ali i građani i turisti.
“Smatram da bi bilo dobro da, kao npr. u Sloveniji, bude omogućen rad nedjeljnim porodičnim prodavnicama do 100 kvadrata. Na taj način bi se pomoglo malim trgovcima, imajući u vidu da veliki lanci drže više od 90 odsto tržišta”, ocjenjuje Dokić.
Kritički je nastrojen prema trgovačkim lancima ocjenjujući da imaju kartelski način djelovanja na koji niko ne reaguje.
“Oni ne bi smjeli da imaju vertikalno, već samo horizontalno povezivanje. Nije u redu da istovremeno budu i uvoznici neke robe, što je kod nas često slučaj. Veliki trgovački lanci se sastanu i kažu danas idemo sa cijenom ovog proizvoda i svi su drže istog. Ne dozvoljavaju tržišnim mehanizmima da sami regulišu cijene. Ako smo potpisali tržišnu ekonomiju, onda i ustavom garantovali samostalni kapitalizam ne možemo i jedno i drugo”, smatra Dokić.
To, kako dodaje, očigledno nikog u Vladi ne interesuje.
“Lanci su vrlo vispreni, a ako nijesu, onda plate ljudi koji jesu, jer kad imate 500 miliona eura prometa, vi ste čudo u maloj Crnoj Gori i možete što hoćete”, kritikuje Dokić.
Komentarišući sve širi asortiman na pumpama, Dokić navodi da oni koriste nedovoljno definisanu regulativu iu sklopu toga prodaju i proizvode koji nisu njihova osnovna djelatnost.
“Država svjesno ćuti, kako turisti ne bi pretjerano dogovarali, jer bi im se npr. u Budvi, gdje je trenutno više od 100.000 ljudi, desilo se da ostanu bez kapije. Zato država da svjesno toleriše, gleda im kroz prste i dozvoljava polulegalan modus jer bismo imali jako puno negativnih ocjena turista zbog toga, a imamo ih i ovako”, naglašava Dokić.
Na zloupotrebe zakonskih izuzetaka kada je riječ o neradnoj nedjelji nedavno su ukazali i iz Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore traže hitnu reakciju institucija. Ocijenili su da pojedini trgovci kroz preregistraciju objekata i druga kreativna tumačenja zakona narušavaju pravnu sigurnost i stvaraju neravnopravne uslove poslovanja.
Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović kazala je da se tržišni inspektori na terenu svakodnevno susreću sa pokušajima zaobilaženja zakona, posebno kroz zloupotrebu statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke.
„Kontinuirano sprovodimo kontrolu i zatvaramo objekte koji posluju suprotno propisima, ali postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju“, rekao je Radulović.
Odboru je ukazana potreba izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe koje narušavaju tržišnu konkurenciju, posebno kod onih koji ponavljaju prekršaje. Osim toga ocijenili su i da je izuzetne od neradne nedjelje potrebne preciznije definicije, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je rad tog dana dozvoljen.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) pak traže da se analiziraju dosadašnji efekti neradne nedjelje ocjenjujući da insistiranje na slijepoj zabrani promašuje cilj. To, kako su ranije saopštili, potvrđuje i činjenica da je Tržišna inspekcija za mjesec zatvorila 118 maloprodajnih objekata i izrekla oko 90.000 eura novčanih kazni.
Norma nije realna
“Vrlo je moguće da je na terenu i značajno više objekata koji rade nedjeljom ali nisu obuhvaćeni kontrolama. Međutim, ovoliki obim represije jasan je signal da norma nije prilagođena realnosti, već da stvara sistemska opterećenja”, ocjenjuju iz UPCG.
Zabrana rada nedjeljom je na kratko bila ukinuta nakon što je Ustavni sud, na inicijativu UPCG, ocijenio ovu zakonsku odredbu neustavnom. Ipak, Skupština je sredinom februara ponovo izglasala isto. Sada se čeka odluka Ustavnog suda po novoj inicijativi o oceni ustavnosti koju je UPCG predala iu vezi sa novim zakonom.
“U želji da dođemo do održivog modela, kroz socijalni dijalog sa Vladom i sindikatima postignut je dogovor koji je uravnotežio potrebe privrede i zaštite radnika – rad nedjeljom tokom tri mjeseca ljeta i dva mjeseca zimske sezone, uz rad u jednoj smjeni, dnevnicu uvećanu za 80 odsto i obavezan slobodan naredni vikend. Nažalost, Skupština je ignorisala postupak ovog kompromisa bili su socijalni partneri i ponovo smo usvojili gotovo pred identifikacijama. sudom”, podsjećaju iz UPCG.
Naglašavaju da se dobar zakon ne prepoznaje po tome koliko je radnji zatvoren i kažnjen naplaćeno, već koliko je prihvatljiv i primjenjiv u praksi.
“Kada se neki propis mora održavati prvenstveno inspekcijama i kažnjavanjem, to je jasan znak da ga treba mijenjati”, zaključuju iz UPCG.
cdm.me
