Search
Close this search box.

Majčina posljednja želja bit će ispunjena, Senad Jusić pronaći će smiraj u Potočarima

Zirafeta Jusić / Elman Omić / AA

AA |
“Ako pronađu samo jednu kost, nemojte odbiti ukop”, govorila je njegova majka. Njena želja bit će ispunjena 11. jula kada će Senad biti ukopan pored brata

“Ako pronađu samo jednu kost, nemojte odbiti ukop. Da znate gdje mu je mjesto, gdje mu je nišan.”

To su bile riječi majke Senada Jusića, jednog od deset žrtava genocida koje će 11. jula biti ukopane u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Više od tri decenije nakon njegovog nestanka, njena posljednja želja bit će ispunjena.

Senad je imao 20 godina kada je ubijen i najmlađa je žrtva koja će ove godine biti ukopana na kolektivnoj dženazi u Potočarima.

Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, pokušavajući kroz šumu stići do slobodne teritorije nakon pada Srebrenice. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su tek 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Njegova porodica čekala je više od 30 godina da pronađe njegove posmrtne ostatke. Ovog 11. jula ispunit će posljednju želju njegove majke – da njen sin dobije mezar, makar bio identificiran samo po jednoj pronađenoj kosti.

Njegova snaha Zirafeta Jusić, nastanjena u Ilijašu, kaže da je Senad odrastao pred njenim očima.

Posljednji susret sa Senadom

– Udala sam se za njegovog brata kada je Senad imao pet godina. Bio je vrijedan, čestit i omiljen među ljudima. Upisao je hemijsku školu u Srebrenici, ali je rat prekinuo njegovo školovanje i život koji je tek počinjao, rekla je za Anadoliju.

Posljednji put vidjela ga je 10. jula 1995. godine.

– Ja, svekrva i djeca krenuli smo prema bazi UN-a u Potočarima, a moj muž i Senad preko šume prema slobodnoj teritoriji. To je bio posljednji put da smo ih vidjeli, kazala je.

Prema svjedočenjima preživjelih, njen suprug Džemail pokušao se vratiti kada je čuo da je Senad ranjen.

Ni on nije preživio.

Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici u Kamenici kod Zvornika, a ukopan je 2012. godine u Memorijalnom centru Potočari.

Bit će ukopan pored brata

– Ostavili smo mjesto pored njega. Sada će, nakon svih ovih godina, braća ponovo biti zajedno, kaže Zirafeta.

Odluku o Senadovom ukopu porodica je donijela upravo zbog riječi njegove majke.

– Za života mi je govorila: “Snaho, ako pronađu samo jednu kost, nemoj odbijati ukop. Ukopajte ga da znate gdje mu je mjesto i gdje mu je nišan.”

Iako njegovi posmrtni ostaci nisu pronađeni u cijelosti, porodica više nije željela čekati.

– Koliko nam je teško, toliko nam znači da će konačno pronaći svoj smiraj, rekla je.

Tokom genocida ubijen je veliki broj članova porodice Jusić.

– Ne mogu ni izbrojati koliko ih je ubijeno. Gotovo svaka porodica ostala je bez nekoga, rekla je.

Među deset žrtava koje će ove godine biti ukopane

Senad Jusić jedna je od deset novoidentificiranih žrtava genocida koje će 11. jula biti ukopane u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Žrtve su u trenutku smrti imale između 20 i 56 godina, a među njima su i trojica mladića u svojim dvadesetim godinama. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice.

Posmrtni ostaci dvije žrtve ekshumirani su još 1997. godine, dok su ostali pronađeni između 2001. i 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak i Glogova.

Genocid u Srebrenici

Nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija u Srebrenici 11. jula 1995. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pomagačke snage ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je oko 250 žrtava, prema želji njihovih porodica, ukopano u mjesnim mezarjima.

Za više od hiljadu žrtava genocida još se traga.

Međunarodni sud pravde je 2007. godine presudio da su pripadnici Vojske Republike Srpske u julu 1995. godine počinili genocid u Srebrenici.

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa Srbije i Hrvatske do sada su za genocid i druge ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Među osuđenima na doživotni zatvor nalaze se bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

oslobodjenje. ba

 

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor