Mještani Spuža prijavili inspekcijama postupanje sa uginulim svinjama na farmi „Naša farma“
Iz komapnije Voli su Pobjedi najavili odgovore, kao i iz Ekološke inspekcije, i oni će biti u cjelosti objavljeni. Uzrok uginuća životinja još uvijek nije poznat.
Foto: Privatna arhiva
rupa mještana Spuža i Danilovgrada prijavila je nadležnim institucijama, kako navode, nepropisno zbrinjavanje leševa uginulih svinja na farmi „Naša farma“ kod Spuža, u vlasništvu kompanije Voli.
Mještani su 11. oktobra dronom fotografisali leševe svinja na prostoru farme. Prema navodima iz prijave, leševi su posuti bijelim prahom, vjerovatno krečom, i prekriveni limenim pločama, bez ikakvog sloja zemlje. Prijavu s fotografijama poslali su 12. oktobra elektronskom poštom Opštini Danilovgrad, Ministarstvu ekologije, Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Komunalnoj policiji Danilovgrad.
U prijavi, koju potpisuje Tanja Jovanović kao predstavnica grupe građana, navodi se da se ne radi o zakopavanju, već o ostavljanju leševa na otvorenom. Podnosioci ocjenjuju da lim ne sprečava pristup glodarima, insektima i psima, niti oticanje tečnosti iz leševa u zemljište i podzemne vode.
Uginule svinje su, kako se navodi u prijavi, nusproizvodi životinjskog porijekla kategorije 2, a u Katalogu otpada razvrstane su kao otpad od životinjskog tkiva. Odlaganje otpada na zemljištu dozvoljeno je samo na posebno izgrađenim prostorima, poput deponija, a dio farme na kojem su leševi ostavljeni, navode podnosioci, nije takav prostor.
Oni se pozivaju na pravilnik kojim se uređuje postupanje sa nusproizvodima životinjskog porijekla. Prema njihovom tumačenju, uginule svinje moraju se spaliti ili preraditi, a zakopavanje na licu mjesta dozvoljeno je samo izuzetno: u udaljenim ili teško pristupačnim područjima, ili u slučaju izbijanja bolesti koja se obavezno prijavljuje, i to uz pokrivni sloj zemlje od najmanje jednog metra. Područje Danilovgrada, navode, nije ni udaljeno ni nepristupačno, a mještanima nije poznato da je na farmi potvrđena bilo kakva bolest, niti da je izdato odobrenje za zakopavanje.
FOTO: Privatna arhiva
Pozivajući se na udžbenik prof. dr Mirjane Bojanić-Rašović sa Biotehničkog fakulteta iz 2023. godine, podnosioci prijave ističu da se kreč u stručnoj literaturi navodi kao sredstvo za dezinfekciju zemljišta, a ne kao zamjena za uklanjanje leša. Prema istom izvoru, zabranjeno je ostavljati leševe životinja na otvorenom prostoru, a moraju se neškodljivo ukloniti najkasnije u roku od 12 sati ljeti, odnosno 24 sata u ostalom dijelu godine. Do odvoženja, leš se mora zaštititi od pasa, mačaka, ljudi, insekata, ptica i glodara, a prevozi se posebnim zatvorenim vozilima.
Literatura, kako se navodi u prijavi, zakopavanje ocjenjuje kao higijenski najmanje opravdan način uklanjanja leševa, jer uzročnici bolesti mogu dospjeti na površinu podzemnim vodama ili iskopavanjem od strane pasa lutalica. I kada je izuzetno dozvoljeno, zakopavanje se vrši na stočnom groblju ili u jami grobnici. Ona se, prema istom izvoru, gradi najmanje 500 metara od naselja, na terenu gdje su podzemne vode niže od 4,5 metra, a mora biti ograđena i imati dezinfekcionu barijeru.
Mještani traže da inspekcija utvrdi broj leševa, vrijeme i uzrok uginuća, te da od farme zatraži dokumentaciju o predaji uginulih životinja odobrenom objektu, kao i eventualno odobrenje za zakopavanje na licu mjesta.
Jovanović je za Pobjedu kazala da se ne radi samo o lokalnom problemu, jer se psi lutalice, druge životinje i ptice ne zadržavaju na tom području, kao ni rijeka Zeta.
Uzrok uginuća nije poznat.
O slučaju su se na Fejsbuku oglasili odbornik i aktivista Vuk Iković i aktivista Aleksandar Dragićević. Iković je naveo da je dio leševa posut, vjerovatno krečom, a da je preko drugog dijela postavljen metalni pleh.
– Lim preko uginulih svinja je kao kišobran iznad požara – poručio je Iković. Ocijenio je i da Opština Danilovgrad nije izvukla pouku iz epidemije Q groznice, kada je, kako je napisao, postalo jasno koliko je važno da opština ima stočno groblje.
FOTO: Privatna arhiva
Dragićević je napisao da se farme, u odsustvu sistema za uništavanje uginulih životinja, „snalaze kako najbolje znaju“.
Prema riječima Jovanović, mještani su nakon performansa održanog 29. jula zatražili prijem kod ministara ekologije i poljoprivrede zbog zagađenja u ovoj sredini. Iz Ministarstva poljoprivrede, kako navodi, nikada nijesu dobili odgovor, dok je ministar ekologije Damjan Ćulafić uključio nadležne institucije i inicirao izradu akcionog plana. Delegacija EU, dodaje, inicirala je nekoliko sastanaka predstavnika institucija, mještana i kompanija.
Prema Informaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o potrebi izgradnje stočnih grobalja, opštine su do 1. maja 2026. morale da izgrade stočna groblja ili jame grobnice, kao privremeno rješenje do izgradnje postrojenja za neškodljivo uklanjanje nusproizvoda životinjskog porijekla. Ministarstvo u tom dokumentu navodi da se nusproizvodi životinjskog porijekla ne odlažu u potpunosti na propisan način i da od pronalaženja alternativnog rješenja zavisi i privremeno zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 12.
Pobjeda se juče obratila kompaniji Voli i Ekološkoj inspekciji koji su nam najavili odgovore. Njihove odgovore Pobjeda će objaviti u cjelini.
Pitanja koja je Pobjeda uputila Opštini Danilovgrad i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ostala su bez odgovora do zaključenja ovog broja.
Mještani najavljuju da će, ukoliko izostane reakcija nadležnih, preduzeti dalje korake u skladu sa zakonom.
pobjeda
