Lekić za „Dan“ poručila: Jeziva mržnja posijana po Crnoj Gori

Cijenim da je raspisivanjem izbora za 19. mart od strane predsjednice Skupštine, prilično jasno da je cilj vlasti razdvajanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora, istakla je Lekić

Ukoliko najnoviji pokušaj izbora sudija Ustavnog suda propadne, to će biti isključiva odgovornost ove vlasti, koja se uporno ponaša kao da za izbor sudija nijesu potrebni glasovi opozicije. Ukoliko pak Ustavni sud profunkcioniše, ne vidim da parlamentarna većina više bilo čime može opravdati neizlazak na izbore, kazala je u intervjuu za „Dan“ potpredsjednica Socijaldemokrata (SD) Milica Lekić.

”NARASTAJUĆE TENZIJE SU VELIKIM DIJELOM PLOD POGREŠNIH POLITIČKIH ODLUKA, KOJE NAS DRŽE U STALNOM STANJU NEIZVJESNOSTI, ALI I OKREĆU GLAVU OD IZLIVA MRŽNJE POLITIČKIH IZGREDNIKA, KOJE BI TREBALO DA PROCESUIRAJU, A NE DA SA NJIMA KOALIRAJU, ISTAKLA JE LEKIĆ

Lekić navodi i da je trenutno na čelu Crne Gore izrazito antievropska vlada, okupirana od strane dvije male partije, koje su sa svojih nekoliko poslanika, u najbukvalnijem smislu zarobile institucije, koristeći strah parlamentarne većine od izbora.

One, posebno URA, ne haju za poruke EU, a pokazalo se i da upravo one, namjernim ignorisanjem dogovora sa opozicijom, opstruiraju izbor sudija Ustavnog suda. Njihova logika je bez izuzetka uskopartijska, pa su i ovog puta procijenili da nefunkcionalnost Ustavnog suda znači produžavanje haosa, a time i njihove okupacije vlasti – istakla je Lekić.

•Ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon prije dva dana je opet bila u Crnoj Gori. Ponovila je da je moguće zaustavljanje pregovora sa EU ukoliko se ne izaberu sudije Ustavnog suda. Kako ovo komentarišete?

– Podsjećanja radi, citiraću samo nekoliko izjava evropskih zvaničnika i naslova u toku djelovanja posljednje dvije vlade: „EU bi mogla razmatrati zaustavljanje pregovora ako ne napravite funkcionalne institucije“, „Savjet EU zabrinut zbog krize i usporavanja pregovora“, „Evropski parlament: Ozbiljna kriza u Crnoj Gori traži izbore“, „Bilčik: Uzdrmani temelji demokratskih institucija“, „Borelj: Neće odobriti paket finansijske podrške za energetiku ukoliko se nastavi blokada institucija“, „Varhelji: Crna Gora već gubi dragocjeno vrijeme“, „Venecijanska komisija: Predložena rješenja suprotna Ustavu“, „Pisonero: Crnoj Gori potrebna stabilna i sposobna vlada“, „Izvještaj EK najgori do sada, ali ima i napretka“.

Nijesam sigurna da li posljednja poruka gospođe Fajon koja je opet bila na fonu zaustavljanja pregovora, a nakon svega što sam gore navela, zahtijeva neko posebno obrazloženje, a posebno ne vjerujem da je bilo koga iznenadila. Trenutno je na čelu Crne Gore izrazito antievropska vlada, okupirana od strane dvije male partije, koje su sa svojih nekoliko poslanika, u najbukvalnijem smislu zarobile institucije, koristeći strah parlamentarne većine od izbora. One, posebno URA, ne haju za poruke EU, a pokazalo se i da upravo one, namjernim izgnorisanjem dogovora sa opozicijom, opstruiraju izbor sudija Ustavnog suda. Njihova logika je bez izuzetka uskopartijska, pa su i ovog puta procijenili da nefunkcionalnost Ustavnog suda znači produžavanje haosa, a time i njihove okupacije vlasti.

Na kraju, podcjenjivanje inteligencije Evrope i interesa građana možda se najbolje ogleda u premijerovoj izjavi nakon sastanka sa gospođom Fajon da on „nije čuo nikakve negativne poruke“, dok je istovremeno svaki medij brujao o izjavi gospođe Fajon o potencijalnom zaustavljanju pregovora. Eto baš tolika je volja, kapacitet i želja partija na vlasti, na čelu sa URA-om, da se ponaša razumno i konstruktivno. Kako po pitanju Ustavnog suda, tako i šire.

SD dosljedna partija

•Vidite li i dalje DPS kao partnera i sa kojim partijama biste mogli sarađivati?

– Socijaldemokrate su se, vjerujem, pokazale kao rijetko dosljedna partija u posljednje dvije godine. Kod nas nema dileme da li ćemo, zarad vlasti, koalirati ili podržavati one političke subjekte koji su programski na sasvim suprotnom političkom spektru i, što se nas tiče, vrijednosno vrlo upitne. Kao mogućeg partnera vidimo partije koje se zalažu za održavanje građanske supstance ovog društva i partije koje su nam programski slične, a da li će se to partnerstvo realizovati, zavisiće od praktičnih dogovora i situacija. Ono što je sigurno jeste da kod nas nikada nećete vidjeti ono što sad imate na političkoj sceni: da navodna građanska i zelena partija zdušno podržava krajnju desnicu.

•Pokret „Evropa sad“ je nova realnost na našoj političkoj sceni i ostvarili su prilično dobar rezultat na lokalnim izborima. Kakvo je vaše mišljenje o ovoj partiji?

– Nezahvalno je govoriti o „Evropa sad“ budući da trenutno nema parlamentarni status, te da ne možemo kroz taj važan mehanizam dati objektivan stav. Ono što vam mogu reći jeste da će SD podržati svaki progresivan postupak bilo kojeg subjekta, isto kao što će kritikovati ono što cijenimo da jeste za kritiku, poput ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, konfiskovanja imena projekta plaćenog javnim novcem za jedan politički subjekat. Isto očekujemo i od drugih.

•Ima li i dalje uslova za spajanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora i da li je vama ta opcija prihvatljiva? Kada očekujete da ćemo imati vanredne parlamentarne izbore?

– Cijenim da je raspisivanjem izbora za 19. mart od strane predsjednice Skupštine, prilično jasno da je cilj vlasti razdvajanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Što i nije iznenađujuće, uzevši u obzir višemjesečno odbijanje parlamentarne većine da izbore uvaži kao jedini način izlaska iz krize. Prosto, bolje im je i ovako, nego da se na izborima opet suočavaju kako sa rezultatima svog rada, tako i sa prekompozicijama političke scene koje su se u međuvremenu desile.

Ukoliko najnoviji pokušaj izbora sudija Ustavnog suda propadne, to će biti isključiva odgovornost ove vlasti, koja se uporno ponaša kao da za izbor sudija nijesu potrebni glasovi opozicije. Ukoliko pak Ustavni sud profunkcioniše, ne vidim da parlamentarna većina više bilo čime može opravdati neizlazak na izbore.

•Dovode li politička neslaganja do velike mržnje među ljudima i kakve su posljedice? Da li bi političari trebalo da doprinesu smanjenju tenzija?

Mržnja koja je posijana po Crnoj Gori je jeziva, i to je nama naše „relaksirano pomirenje“ dalo. Da bih do kraja bila jasna, apsolutno ne mislim da je u decenijama prije avgusta 2020. nacionalno pitanje Crne Gore bilo riješeno i stavljeno ad akta. Da jeste, ne bismo danas imali ushićenog predsjednika opštine Nikšić koji pada u trans jer Turci leleču, dok njemu i toj politici takozvana građanaska partija „drži svijeću“, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

Dakle, dvije i po godine potpunog odobravanja takve politike od strane partija koje se deklarišu kao građanske, više nema opravdanja. Posebno u situaciji kada iste te partije imaju mogućnost za izbore kao jedino rješenje ovog galimatijasa, ali okreću glavu od njega kako bi što duže koristile poluge vlasti.

Pokušaji URA-e da svoje skandalozno dvogodišnje djelovanje, u kojem smo svjedočili užasnom javnom diskursu i otvorenim izlivima mržnje, opravdava nekakvim „porođajnim mukama demokratije“ i kvalifikuje ga kao „prelazni period“, klasičan je spin, budući da je već sada sasvim očigledno da bi URA, da ikako može, držala ovakvu situaciju sa tehničkom vladom do kraja mandata. To je uostalom najbolje pokazala opstruirajući razgovore oko sudija Ustavnog suda, ali i očiglednom opstrukcijom pregovora oko formiranja vlade gospodina Lekića.

Kad sve svedemo, narastajuće tenzije su velikim dijelom plod pogrešnih političkih odluka, koje nas drže u stalnom stanju neizvjesnosti, ali i okreću glavu od izliva mržnje političkih izgrednika, koje bi trebalo da procesuiraju, a ne da sa njima koaliraju. Zbog čega se vraćamo na našu poruku s početka: izbori su jedina nada u kakvu takvu stabilizaciju prilika.

IZVOR:DAN

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor