Sajam knjiga koji su prošle sedmice organizovali Centar za kulturu i Narodna knjiga, donio je stanovnicima Kolašina mogućnost koju, inače, nemaju u svom gradu – da kupe knjigu. Iskoristili su je prilično, pogotovo oni najmlađi.

RIJETKA PRILIKA DA SE KUPI KNJIGA: Danijela Đukić na sajmu u aprilu: UGC

A kako se došlo u situaciju da se već godinama u Kolašinu, gradu sa oko 7.000 stanovnika, ne može kupiti knjiga? Ni u knjižarama!

Iz razgovora sa vlasnicima knjižara saznajemo da se prilagođavaju zakonu tržišta – ne drže robu koja nema kupca. A za knjigu ih je, kažu, bilo sve manje.

Prilikom otvaranja objekta u ponudi smo imali knjige, ali jednostavno nijesu prolazile. Htjeli smo da i knjige budu razlog da se uđe u našu knjižaru u kojoj se, inače, prodaju udžbenici, školski pribor, kancelarijski materijal… Imali smo i dobar izbor, pratili naslove koji se traže ali je iz godine u godinu prodaja bila sve manja. Tako smo prestali da ih imamo u ponudi, a njihovo mjesto je zauzela knjižarska roba. Jednostavno bilo je neisplativo da uložimo u kupovinu knjiga i da ih mjesecima i godinama ne možemo prodati – objasnio je vlasnik jedne knjižare.

POŠTA, TRAFIKE

Donedavno knjige različitih žanrova mogle su se kupiti u Pošti. Nasložene prekoputa poštanskih šaltera sa ne baš najnovijim i najtraženijim naslovima. Ali, ni tu ih više nema. Na kioske stigne ponekad knjiga uz novine, može se vidjeti u dijelu izloga pored kesa grickalica, igračaka, baterija, žvakaćih guma i ostalih potrepština … Profesorica crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ ,,Braća Selić“ Snežana Šćepanović- Đurasović kaže da nije prijatno živjeti u gradu u kojem se ne može kupiti knjiga.

Bilo ih je u Pošti, sada ih nema ni tamo. U knjižarama odavno nema knjiga. Sve to utiče i da gubimo naviku da kupimo knjigu. Učenici ono što moraju da pročitaju nađu u Gradskoj i školskoj biblioteci. Oni koji čitaju, a ima ih, kupovinu knjiga vežu sa putovanjima u Podgoricu ili ka nekom drugom većem gradu. Na nedavnom Sajmu knjiga, cijene nijesu bile sajamske a posebno su bile nepristupačne za mlađe generacije. Ponekad nas posjete trgovački putnici u školi i izlože ponudu koja je, uglavnom, za mlađi uzrast. Štand za nedjeljnu prodaju knjiga koji tokom avgusta organizuje Rodoljub Ćorić, pjesnik iz Mojkovca, bio je posjećen i bilo je knjiga za sve generacije – kaže Šćepanović- Đurasović.

Ona podsjeća da je Kolašin turistički grad.

Očekujem da se neko sjeti da je Kolašin turistički grad i da bi štand za prodaju knjiga trebao da prati i zimsku i ljetnju turističku sezonu. Mislim da bi i cijene knjiga trebalo da budu niže kako bi ih i učenici mogli kupovati od svog džeparca. Voljela bih kada bi Kolašin dobio kafe-knjižaru gdje bi se mogle čitati i kupovati knjige – kaže Šćepanović-Đurasović.

Sagovornica Pobjede dodaje kako ona knjige kupuje na putovanjima. Nedavno je boravila u Mostaru i kupila dvije – u prehrambenoj prodavnici.

Profesorica srpskog jezika i književnosti i bibliotekarka u Narodnoj biblioteci ,,Ljubo Anđelič“ koja je u sastavu Centra za kulturu Danijela Đukić, kaže da Kolašin nije jedini grad u kojem se ne mogu kupiti knjige.

Nažalost, ima još gradova u Crnoj Gori u kojima se ne može kupiti knjiga. Ne znam za ostale gradove, ali postojanje takve knjižare u Kolašinu bi bilo teško isplativo – kaže Đukić.

Ona naglašava da Biblioteka svojim aktivnostima pokušava da nadomjesti taj nedostatak.

Odgovor naše ustanove na takvu situaciju jeste organizovanje sajma knjiga u aprilu zajedno sa Narodnom knjigom kada se obilježava Svjetski dan knjige. Tada dobijamo priliku da osjetimo knjigu u rukama a sajamska ponuda je vezana za renomirane autore iz zemlje i regiona, književne klasike, školsku literaturu. Iako se govori da moderne tehnologije smanjuju potrebu za knjigom, u Narodnoj biblioteci ,,Ljubo Anđelić“ se ne smanjuje ni broj članova, niti izdatih knjiga. Imamo 123 korisnika i to su, uglavnom, porodične članarine. Akcijama besplatnog učlanjivanja predškolskog uzrasta i prvaka, pisanu riječ afirmišemo kod najmlađe populacije. Knjižni fond se uvećava i imamo više od 20.000 knjiga. Pokušavamo da pratimo interesovanja naših čitalaca, traže se knjige sa domaćim ili inostranim nagradama kao i izdanja iz popularne psihologije. Izuzetno je tražena književnica iz Crne Gore Jasenka Lalović sa svojom trilogijom. ,,Kastigulja“ je bila najtraženija knjiga prošle godine – kazala je Đukić.

REKORDERKA RADOJKA

Nema zvaničnih podataka ali je sigurno Radojka Bazović među onim Kolašinkama i Kolašincima koji pročitaju najviše knjiga tokom godine. Ljubav prema knjizi je nastala još u osnovnoj školi i ne smanjuje se. Zbog porodičnih i poslovnih obaveza ima manje vremena za čitanje ali godišnje uspije da pročita 30 do 40 naslova.

Žao mi je što u Kolašinu ne mogu kupiti knjigu i češće obradovati sebe. Moram da čekam na odlazak u Podgoricu ili Beograd ili na ,,Noć knjige“ kada, inače, kupim najviše naslova. Posljednji put sam u Kolašinu kupila knjigu na trafici, prije nekoliko godina. Bila je to ,,Idi postavi stražara“ od Harpera Lija – prisjeća se Radojka Bazović.

Možda Iskra promijeni navike

Najmlađi posjetilac nedavnog Sajma knjiga bila je dvomjesečna Iskra Rakočević. Sa sestrom Anikom, ocem Stankom i majkom Milenom, posjetila je knjige i one koji vole knjige. Dobila je i odgovarajuću poklon- knjigu kao najmlađi posjetilac.

Možda Iskra Rakočević, simbolično razbukti neke druge organizacione i čitalačke iskre pa se do nekog njenog dječjeg rođendana, u Kolašinu bude imalo gdje kupiti knjiga.

Izvor: Pobjeda