Razvojno doba najvažniji je, ali i najosjetljiviji period u životu svakog od nas. Sport, svakako, čini bitan dio tog procesa tokom kojeg se stiču osnove i navike koje formiraju um i tijelo. U pomenutom periodu treba voditi računa o svakom aspektu, u čemu ključnu ulogu imaju redovni pregledi.

Pedijatar Rade Kaluđerović je istakao da je sve izraženija svijest kada su u pitanju redovni pregledi, pogotovu kada se zna da je profesionalni sport jedna velika mašinerija.

“Profesionalne ambicije nužno ne moraju biti loše same po sebi, međutim, mogu da stvore veliki pritisak i unište uživanje u sportu i igri, naročito ako dolaze od najbliže okoline”, istakao je on.

Kazao je da savjetuje profesionalne sportiste i djecu uzrasta starijeg od 15 godina koji treniraju i do dva puta dnevno ili imaju ambiciju ka profesionalnom sportu da urade sve testove napora.

“Moraju se posebno prepoznati djeca koja pređu u ozbiljne napore i tome da se ozbiljno posvete u svakom pogledu. Znamo da mali broj djece od dobrih sportista uspije u toj surovoj areni sporta. Zato se škola mora prilagiođavati,a ne zapostavljati, a te procjene da rade stručnjaci a ne roditelji”, kazao je Kaluđerović.

On je istakao važnost dozirane fizičke aktivnosti, ali i adekvatnog unosa makro i mikronutrijenata, kao i faze odmora.

“Zdrava ishrana, redovni obroci, ne jesti neposredno pred trening, jesti dva sata poslije treninga. Posebnu pažnju treba obratiti na zdravlje kardiovaskularnog sistema koji mora funkcionisati besprjekorno. Bavljenje sportom ima, nesumnjivo, pozitivan uticaj, ali treba obratiti pažnju, znati dozirati napore i naučiti osluškivati svoje tijelo”, zaključio je Kaluđerović.

Kardiolog Draško Nikčević naglašava da se ništa ne prepušta slučaju, pogotovu što se kardiovaskularne bolesti mogu javiti bez ikakvih simptoma.

“Lokomotorni sistem, sistem organa za kretanje, još jedna veoma važna stavka. U fudbalu, kao i u svakom drugom sportu, javljaju se karakteristične povrede. Opšti pregledi podrazumijevaju uzimanje generalija sportiste, ime prezime, životna dob, tjelesna visina, tjelesna težina. Uzimaju se podaci iz lične i porodične anamneze, sportske provjere”, navodi Nikčević.

Ističe da se ništa ne bi trebalo da se prepušta slučaju jer su najčešće bolesti srca kod sportista, a mogu se javiti bez ikakvih simptoma.

“Apelujem na zdravstvene radnike da nastave da se kontinuirano edukuju i unapređuju svoje znanje u otkrivanju potencijalnuih kardiovaskularnih bolesti”, zaključio je Nikčević.

Trener mlađih kategorija, Željko Mrđenović, izdvaja fazu post-puberteta kao period u kojem su takve situacije izraženije.

“Uzroci mogu biti brojni: specifična kretanja, vrsta podloge, gruba igra, fizička sprema i oporavak, nagli pokreti, nepravilan trening, preopterećenost i sl. Treba istaći da igrači na pojedinim pozicijama imaju nešto veći rizik od povređivanja, no to prije svega zavisi od više elemenata.”, ističe Mrđenović.

Razvojni put, put do potpunog sportskog sazrijevanja, u svakom smislu, nije lak. No, pametan i pravilan pristup svakome će omogućiti da izvuče maksimum i sačuva zdravlje, a to svakako treba da bude ispred sportskog rezultata i prioritet svima nama.