RIJEČ STRUKE
Važno je piti dovoljno vode, ograničiti alkohol, izbjegavati energetske napitke, ne pušiti ili barem smanjiti broj cigareta, te birati laganije obroke
Ćorović-Kuburović: Raste opasnost od infarkta. Ustupljena fotografija – Armin Durgut / PIXSELL
Dok milioni ljudi sportske utakmice doživljavaju kao zabavu i priliku za druženje, stručnjaci upozoravaju da navijanje u pojedinim situacijama može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik. Posebno su ugrožene osobe koje već imaju srčane bolesti, ali rizik nije zanemariv ni kod naizgled zdravih ljudi.
Kako za “Dnevni avaz“ kaže dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, subspecijalistica kardiologije i internista, organizam tokom napetih utakmica reaguje kao da je izložen snažnom stresu, što može dovesti do opasnih kardiovaskularnih komplikacija.
Hormoni stresa
– Kao posljedica toga ubrzava se rad srca, raste krvni pritisak, povećava se potreba srčanog mišića za kisikom, a krv postaje sklonija zgrušavanju – kaže Ćorović-Kuburović.
Objašnjava da kod osoba koje imaju neotkrivene ili blage aterosklerotske promjene takav odgovor organizma može biti okidač za pucanje plaka u krvnim sudovima i stvaranje ugruška koji izaziva srčani udar.
Medicinska praksa pokazuje da mnogi građani nisu ni svjesni da imaju koronarnu bolest sve dok se ne suoče sa ozbiljnim zdravstvenim problemom. Osim srčanog udara, intenzivan emocionalni stres može izazvati i poremećaje srčanog ritma, a u pojedinim slučajevima i takozvani sindrom slomljenog srca, odnosno Takotsubo kardiomiopatiju.
– Posebno su rizični navijači koji su ranije preboljeli srčani udar ili imaju ugrađene stentove, jer kod njih i manji poremećaj u snabdijevanju srca krvlju može imati ozbiljne posljedice – upozorava Ćorović-Kuburović.
Ipak, ni mlađa populacija nije potpuno zaštićena. Kardiolozi bilježe slučajeve ozbiljnih aritmija, naglih skokova krvnog pritiska, bola u prsima, gušenja i vrtoglavica kod mlađih osoba tokom izrazito stresnih utakmica.
Rizik dodatno raste kada se emocionalna napetost kombinuje s konzumiranjem alkohola, pušenjem, energetskim pićima, nedostatkom sna ili višesatnim sjedenjem.
Dodatno opterećenje
Tokom praćenja utakmica mnogi posežu za cigaretama, alkoholom i kaloričnom hranom, što dodatno povećava opterećenje srca i krvnih sudova. Alkohol može izazvati poremećaje srčanog ritma i oscilacije krvnog pritiska, dok pušenje sužava krvne sudove i smanjuje dotok kisika srčanom mišiću.
– Važno je piti dovoljno vode, ograničiti alkohol, izbjegavati energetske napitke, ne pušiti ili barem smanjiti broj cigareta, te birati laganije obroke. Osobe koje koriste terapiju za srce ili krvni pritisak trebaju lijekove uzimati redovno i ne preskakati doze zbog promjene dnevnog rasporeda tokom utakmica – savjetuje Ćorović-Kuburović.
Ljekari naglašavaju da navijanje treba ostati izvor zadovoljstva, a ne zdravstvenih problema. Zbog toga osobe koje osjete pritisak u grudima, nedostatak zraka, preskakanje srca ili iznenadnu slabost ne bi smjele ignorisati simptome niti ih pripisivati samo uzbuđenju zbog rezultata.
Kada potražiti pomoć
Stručnjaci upozoravaju da hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ukoliko se tokom ili nakon utakmice pojave jak bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, gubitak svijesti, izražene palpitacije ili nagla slabost. Pravovremena reakcija može biti presudna za sprečavanje težih posljedica i spašavanje života.
Tokom posebno važnih i neizvjesnih utakmica dolazi do aktivacije simpatičkog nervnog sistema i pojačanog lučenja adrenalina, noradrenalina i kortizola.
avaz.ba
