Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je inicijativu da se uspostavi zaštita kamenog sunčanog časovnika sa Prokletija, koji je na Volušnici otkrio crnogorski arheolog Miloš B. Petričević u oktobru prošle godine. Podsjećamo, kamen sa vremenskim markerima sunčanog časovnika, koje je tokom bronzanog doba uklesao dobar poznavalac „kretanja“ Sunca i Mjeseca, predstavlja jedinstven arheoastronomski nalaz na području Crne Gore.

Kako se navodi u odluci Uprave, prihvatanjem inicijative koju je 30. decembra prošle godine predložio Centar za arheologiju Crne Gore, stekli su se uslovi da za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra „Analematski sunčani časovnik na Volušnici u Prokletijama“.

Otkrio ga je arheolog Petričević koji je nakon uporednih provjera naveo da preliminarni nalazi ukazuju da je jako sličan najstarijim sunčanim časovnicima na svijetu koji su otkriveni prije nekoliko godina u Ukrajini i vezuju se za stepsku Srubna kulturu.

Njegova naučna važnost prevazilazi granice Crne Gore i zahtijeva da se oformi multidisciplinarni tim koji će nakon otapanja snijega izvršiti sve neophodne analize i do detalja dokumentovati ovaj vrijedan arheološki nalaz.

Iskorak do trajnog rješenja

Petričević: -”Stavljanjem pod zaštitu analematskog sunčanog časovnika umanjen je rizik njegovog oštećenja, uništenja ili nestanka čime je Uprava za zaštitu kulturnih dobara pravovremeno reagovala u interesu zaštite ovog rijetkog nalaza.”

Prema njegovim riječima, odluka Uprave garantuje da sunčani časovnik na Prokletijama trenutno uživa potpunu zaštitu države, a time je, dodaje, napravljen značajan iskorak u nastojanju da se ovaj nalaz i lokacija u potpunosti i trajno zaštite.

Petričević: ”-U zakonskom smislu, status kulturnog dobra ostvaruje se donošenjem upravnog akta nakon utvrđivanja svojstva na temelju naučne valorizacije, što ujedno predstavlja metodološki postupak u selekciji kulturnih dobara. S tim u vezi, izradom Elaborata o valorizaciji stvoriće se uslovi za donošenje rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro „Analematski sunčani časovnik“ u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i Zakonom o upravnom postupku.”

Volušnica i praistorija

Uprava je u dokumentu od 8. februara navela da je uvidom u stručnu, pravnu i prateću dokumentaciju o kulturnim dobrima i kulturnoj baštini, utvrđeno da za dobro analematski časovnik ranije nije rađena valorizacija o kulturno-istorijskoj i arheološkoj vrijednosti.

U obrazloženju za prihvatanje inicijative za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra, Uprava ističe da su podnosioci naveli da je riječ o jedinstvenom arheoastronomskom nalazu na tlu Crne Gore.

U ocjeni Uprave za kulturna dobra navodi se da ga, između ostalog, čini ostatak kamenog bloka na čijoj je gornjoj površini očuvano 15 oznaka časovnog niza u formi analematske eklipse. Sa predmetnim dobrom u vezi je lokalitet Volušnica – staza ka Prokletijama, arheološki rekognosciran i dokumentovan 2007. godine a dostavljena je i prihvaćena inicijativa njegove kulturno-istorijske valorizacije pod nazivom Volušnica – arheološko nalazište iz praistorije.

Objava istraživanja

Kako je povodom ovog jedinstvenog otkrića početkom godine u razgovoru za medij pojasnio Petričević, na površini kamenog bloka uočljive su oznake časovnog niza, ukupno petnaest (15), koje u vidu lećastih depresija obrazuju takozvanu analematsku elipsu (dnevni otklon Sunca) u čijem središtu se nazire kružni motiv. Tri radijalna utora uočljiva su na arbitrarno određenim stepenima za 16, 18 i 20 sati, što može da ukazuje na period zalaska Sunca u različita godišnja doba…

Svega nekoliko ovakvih sunčanih časovnika sačuvano je u svijetu, a na osnovu analogije preliminarno se prokletijski primjerak može, procjena je Petričevića, datovati u period, otprilike, 1.500 godina prije nove ere.

Petričević je tada ukazao da ukoliko ne bude pravovremene reakcije i konzervacije otkriće bi moglo ubrzo nestati jer je već načeto zubom vremena.

Preliminarni rezultati analize sunčanog časovnika predstavljeni su početkom decembra na konferenciji „Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope“ u organizaciji Istorijskog instituta u Podgorici.

Podrška i putokaz

Petričević je naveo da ne postoji puno radova, odnosno nalaza horizontalnih časovnika koji sa sigurnošću mogu pripisati praistorijskim epohama. Zbog toga mu je nemjerljivu pomoć i vrlo važna pojašnjenja koja se odnose na konstruisanje analematskog horizontalnog časovnika pružila Larisa Vodolažskaja sa Južnog federalnog univerziteta u Rusiji sa kojom će u naučnom radu, svjetskoj arheološkoj javnosti prezentovati rezultate istraživanja.

Kako je ranije naveo Petričević, stari istraživački rad antropogeografa Branimira Gušića, kao i uputi i sugestije pokojnog Ilijaza Durakovića iz Gusinja, bili su vrijedan putokaz koji je doprinio ovom naučnom saznanju.

Petričević: -”Nijesam mogao pretpostaviti da ću biti u prilici da iskoristim rezultate Gušićevih istraživanja o drevnom pastirskom kalendaru u interpretaciji novootkrivenih arheoloških nalaza. Stoga, ovaj nalaz sunčanog časovnika sa Volušnice vidim kao svojevrsni omaž naučnom radu Gušića u Prokletijama.”