Ovaj rezultat nije postignut restrikcijama, već pristupom zasnovanim na smanjenju štete. Prema riječima dr. Andersa Miltona, bivšeg predsjednika švedske ljekarske asocijacije, ključ uspjeha bio je u tome što su odraslim pušačima koji ne bi prestali koristiti nikotin ponuđene bezdimne alternative, poput nikotinskih vrećica i drugih proizvoda s manjim rizikom. Upravo široko prihvatanje tih proizvoda omogućilo je Švedskoj da do cilja od manje od pet posto pušača dođe čak 16 godina prije Evropske unije.

Zajednički pristup

Podaci Eurobarometra iz 2024. godine pokazuju da zemlje s najvećim padom stope pušenja primjenjuju sličan model: preventivne mjere u kombinaciji s prihvatanjem bezdimnih alternativa kao zamjene za cigarete.

Rezultati su vidljivi već nakon nekoliko godina: Češka je za samo tri godine smanjila stopu pušenja s 30 na 23 posto. Grčka je nakon dugogodišnje stagnacije uspjela spustiti udio pušača s 42 na 36 posto, pri čemu je više od 600.000 ljudi prestalo pušiti. Ujedinjeno Kraljevstvo smanjilo je pušenje na historijski nizak nivo, dok Japan bilježi pad prodaje klasičnih cigareta od 52 posto.

Transformacija industrije

Jedan od ključnih elemenata globalne promjene je OMNI™ – međunarodna naučna platforma koja okuplja nezavisna istraživanja, studije trećih strana i recenzirane radove o smanjenju rizika od pušenja. Riječ je o centraliziranoj bazi provjerenih podataka koja zdravstvenim stručnjacima, regulatorima i donosiocima odluka omogućava uvid u najnovije naučne dokaze o bezdimnim proizvodima i njihovom potencijalu da smanje štetu u odnosu na cigarete.

Platforma je pokrenuta s ciljem da se rasprava o duhanu vrati na teren nauke, jer brojna istraživanja širom svijeta pokazuju da su pogrešna uvjerenja o nikotinu i dalje jedan od najvećih izazova javnog zdravlja. To potvrđuje i IPSOS istraživanje u Hrvatskoj, prema kojem 61 posto građana vjeruje da nikotin izaziva rak, dok gotovo polovina smatra da su bezdimni proizvodi jednako ili više štetni od cigareta.

Naučni dokazi, međutim, govore suprotno. Svjetska zdravstvena organizacija jasno navodi da nikotin, iako izaziva ovisnost, nije kancerogen. Glavni zdravstveni rizik dolazi od dima, odnosno sagorijevanja duhana. Upravo zato zemlje poput Švedske, gdje se nikotin dominantno konzumira kroz bezdimne proizvode, bilježe upola niže stope smrtnosti od bolesti povezanih s pušenjem u odnosu na evropski prosjek.

Od Štokholma do Brisela

Na posljednjem Global Tobacco and Nicotine Forumu, održanom u Briselu tokom oktobra ove godine, Kingsli Viton (Kingsley Wheaton), direktor korporativnih poslova BAT-a, iznio je prve rezultate o percepciji nikotinskih proizvoda nakon što je lansirana Omni platforma. Prema njegovim riječima, percepcija o nikotinskim vrećicama poboljšana je do 26 posto među zdravstvenim stručnjacima i do 45 posto među donositeljima odluka, dok je globalna svijest o konceptu smanjenja štetnosti dostigla 42 posto.

Globalna transformacija

BAT je, prema riječima Kingslija Vitona, u posljednjim decenijama prošao kroz jednu od najdubljih transformacija u svojoj historiji. Prisjećajući se vremena kada je tek došao u kompaniju, Viton kaže da tada gotovo niko nije mogao zamisliti budućnost u kojoj cigarete više ne bi bile centralni proizvod.

– Prije 25 godina ideja o društvu bez dima bila je nezamisliva. Cigarete nisu bile samo glavni proizvod, one su bile naš jedini proizvod – kaže on.

Danas je slika potpuno drugačija. BAT se pretvorio u višekategorijsku kompaniju, a Švedska je najjasniji primjer te promjene, jer u toj zemlji više od 80 posto prihoda kompanije dolazi upravo iz bezdimnih proizvoda. Prema Vitonu, do ovakvog zaokreta nije se došlo preko noći.

– Ta promjena zahtijevala je investicije, inovacije i hrabrost da preispitamo vlastitu prošlost, ali i vjeru da možemo biti dio rješenja – naglašava.

U nastavku Viton postavlja i ključna pitanja koja danas oblikuju globalnu debatu o smanjenju štete: „Šta ako prestanak pušenja ne znači ukidanje nikotina, nego njegovo preoblikovanje?“.