Rat u Ukrajini – 1673. dan. U ruskom napadu na Kijev poginule su dvije osobe, a 43 su povrijeđene. Marko Rubio smatra da su Moskva i Vašington spremni da razgovaraju o mogućnosti ograničenog prekida vatre koji bi obuhvatio žitarice i energente. Volodimir Zelenski poziva na pojačan međunarodni pritisak na Rusiju, dok Moskva ističe spremnost za političko-diplomatsko rješavanje sukoba ali da je potrebna “priprema na ekspertskom nivou”. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.

Erdogan: Pojačavamo inicijativu za obnovu crnomorskog koridora za žitarice

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je Turska pojačala napore na ponovnom uspostavljanju crnomorskog koridora za žitarice.

“Sada smo pojačali napore za ponovno uspostavljanje koridora za žito. Takođe ubrzavamo diplomatske korake u tom pravcu”, rekao je Erdogan grupi turskih novinara u Njujorku, navodi se u tekstu koji je u četvrtak objavio njegov kabinet.

Erdogan je naveo da je o tom pitanju ponovo razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i da je dobio pozitivan odgovor.

Tusk: Evakuisana dva poljska granična prelaza zbog ruskog napada

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da su dva poljska granična prelaza sa Ukrajinom bila evakuisana usljed ruskih napada na ukrajinskoj granici.

“Ovo je prava tragedija našeg vremena, jer se ovo ne dešava prvi put. Ukrajina je ponovo napadnuta blizu granice sa Poljskom i ponovo smo morali da evakuišemo granične prelaze u Hrubišovu i Dorohusku”, kazao je Tusk novinarima na konferenciji za medije u Varšavi.

Prema njegovim riječima, Poljska treba da djeluje odlučno i sarađuju sa Ukrajinom pošto će predstojeća jesen biti “kritična”.

“Kao što znate, Poljska pokušava da pomogne Ukrajini u saradnji sa kompanijom ‘Spejs Iks’, kako bi komunikacije bile zagarantovane, a imali smo čudan incident odnosno napad na našu infrastrukturu”, rekao je Tusk.

On je ocijenio da je vjerovatno riječ o sabotaži i da treba biti na oprezu narednih mjeseci.

EU uvela sankcije bivšoj direktorki RT u Francuskoj

Zemlje EU su postigle dogovor o uvođenju sankcija Kseniji Fedorovoj, bivšoj visokoj zvaničnici francuskog ogranka ruske medijske kuće Raša tudej (Russia Today).

Evropska unija je saopštila da su sankcije Fedorovoj uvedene zbog njenog učešća u manipulaciji informacijama i miješanju iz inostranstva.

Navedeno je da je Fedorova “učestvovala u sprovođenju i širenju uređivačke politike kanala RT France, uključujući proruske narative u kontekstu agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine”.

Zelenski: Želim da hodam ulicama i da me niko ne želi ubiti ili mrzjeti

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u intervjuu Volstrit džornalu, da pokušava da radi na tome da nakon rata i završetka svog predsedničkog mandata može da nastavi da živi u Ukrajini i da hoda njenim ulicama, a da se ne susreće sa mržnjom ljudi.

Na pitanje kako se nosi sa stresom nakon godina rata velikih razmjera, Zelenski je priznao da nije siguran da li to može da uradi.

Prema riječima predsjednika, on pokušava da obavlja svoj posao na takav način da će poslije rata moći da nastavi da živi u svojoj zemlji.

“Nije čak ni stvar u tome da vas ljudi poštuju. Radi se o tome da posle rata i poslije ove predsjedničke funkcije možete da nastavite da živite u svojoj zemlji, da šetate ulicama i da vas niko ne želi ubiti ili mrzjeti”, rekao je Zelenski.

Slučaj Sjeverni tok: Hrvatski sud odobrio izručenje Ukrajinca Njemačkoj

Okružni sud u hrvatskom gradu Puli odobrio je ekstradiciju Ukrajinca Volodimira Žuravljova Njemačkoj, gdje je osumnjičen za potkopavanje gasovoda “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2”, prenosi Evropska pravda, pozivajući se na Suspilne.

“Nakon stupanja na snagu ove odluke, hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova predaće Volodimira Žuravljova nadležnim organima u Njemačkoj”, navodi se u sudskoj odluci.

Vijeće sudija s Edvinom Sujević na čelu donijelo je odluku o ekstradiciji 18. septembra, ali ga je o tome pismeno obavijestilo pet dana kasnije.

Žuravljovljev ukrajinski advokat, Nikola Katerinčuk, nazvao je odluku pristrasnom i političkom i dodao da će se na nju žaliti.

EU odobrila skoro tri milijarde eura pomoći Ukrajini

Ukrajina će uskoro dobiti skoro tri milijarde eura nakon što je Savjet EU odobrio osmu redovnu tranšu u okviru programa EU za Ukrajinu, saopštio je Savjet EU.

Navodi se da će skoro 800 miliona eura od ovog iznosa biti prvi put obezbijeđeno kroz zajam u okviru Zajma za podršku Ukrajini.

Savjet EU je naglasio da je danas odobrena isplata rezultat uspješne realizacije deset ključnih ciljeva Ukrajine. Do danas je Kijev završio 84 od 95 ciljnih koraka predviđenih relevantnim planom, što je približno 88 odsto planiranog obima za ovu fazu.

Peskov: Kasnije će se odlučiti o Putinovom učešću na samitu G20 u SAD

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je danas rekao da će kasnije biti donijeta odluka o tome da li će predsjednik Vladimir Putin učestvovati na decembarskom sastanku grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija (G20) u Majamiju na koji su ga pozvale SAD, kao domaćin.

“Poziv će biti razmotren i nakon toga će biti donijeta odgovarajuća odluka”, rekao je Peskov na redovnom brifingu, prenosi ruska agencija TASS.

Dodao je da Rusija “u svakom slučaju ima u vidu” nastavak svog učešća u radu G20 i svih njegovih skupova.

Rusija je članica G20, ali Putin nije učestvovao na samitima od 2019, a jednom, 2023., uključio se video-vezom.

Državni sekretar SAD Marko Rubio je na konferenciji za novinare u Njujorku u srijedu, posle sastanka s ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovim tokom zasijedanja Generalne skupštine, UN rekao: “Pozvali smo predsjednika Putina na G20” čiji samit treba da bude u golf-klubu “National Doral” predsjednika SAD Donalda Trampa u Majamiju.

“Mislimo da je to prilika za njega da ima kontakte ne samo sa (Trampom) nego i sa drugim svjetskim liderima. Nadamo se da će prihvatiti taj poziv”, rekao je Rubio.

Taj poziv znači značajnu promjenu stava administracije predsjednika Donalda Trampa o međunarodnoj izolaciji Rusije zbog njenog rata protiv Ukrajine, piše britanski list Gardijan.

List tumači da poziv SAD Putinu verovatno izaziva zabrinutost Ukrajine i drugih u Evropi koji odnedavno tvrde da Rusija izvodi hibridne napade da bi poremetila njihovu logistiku i izazvala političku neizvjesnost među savjesnicima Kijeva.

Vojna obavještajna služba Danske: Rusija će pojačati hibridno ratovanje protiv država NATO-a

Vojna obavještajna služba Danske danas je saopštila da očekuje da će Rusija narednih mjeseci pojačati hibridno ratovanje protiv država NATO-a.

Hibridno ratovanje i sabotaža privukli su veću pažnju otkako je Njemačka u avgustu okrivila Rusiju za pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, što je podstaklo članice Evropske unije da traže nove sankcije protiv Rusije.

“Danska vojna obavještajna služba procjenjuje da će narednih mjeseci Rusija dalje intenzivirati svoje hibridno ratovanje sprovođenjem češćih napada protiv Zapada i NATO-a, sa većim posljedicama za pogođene zemlje nego što je to bio slučaj u prošlosti”, navela je obavještajna služba, prenosi britanska agencija Rojters.

Šef te službe Tomas Ahrenkiel rekao je da procjenjuju da će “Rusija dalje eskalirati hibridni rat” protiv evropskih članica NATO-a narednih mjeseci, “sve većim brojem pokušaja napada usmjerenih na to da se izazove veća šteta nego ranije”.

On je ocijenio da nema direktne prijetnje Danskoj, ali da bi i ona mogla biti meta ruskih pokušaja ograničenog upada na teritoriju država NATO-a, imajući u vidu sve veću spremnost Rusije da preuzima rizike, piše londonski list Gardijan.

U intervjuu za Danski radio šef obavještajne službe Ahrenkiel ponovio je glavnu ocjenu da Rusija povećava svoje hibridne napade širom Evrope i da Danska treba da bude na visokom nivou pripravnosti za to.

Upozorio je da “Rusija posebno usmjerava pažnju na odbrambenu industriju i dio industrije koja podržava Ukrajinu”.

Ahrenkiel se, odgovarajući na pitanja novinara, složio da Rusija izgleda ima na meti najbliže saveznike Ukrajine, u nastojanju da ih obeshrabri od dalje podrške Kijevu, ali je dodao da to nije novo.

On je rekao da Rusija osjeća veći pritisak u Ukrajini i iznosi niz teorija zavjere, lažno tvrdeći da bi NATO htio da napadne Rusiju, uz šta Moskva povećava rizik od eskalacije.

Takođe je rekao da će Rusija pokušati da potkopa podršku Zapada Ukrajini i podijeli NATO, a potencijalno i da cilja ključne vojne kompanije koje podržavaju Ukrajinu.

Poslije današnjih upozorenja, danska Agencija za civilnu bezbjednost podigla je sa srednjeg na visok nivo procjenu opasnosti od „destruktivnih sajber-napada“.

Ta agencija procjenjuje da je vjerovatno da će Rusija pokušati da izvede takve napade protiv Danske, prenosi Gardijan.

Kako je dodala danska agencija, odluka o podizanju nivoa donijeta je zbog „povećanog ruskog apetita za sprovođenje hibridnih napada na evropske zemlje NATO-a, uključujući i destruktivne sajber-napade“.

Posebno veliki rizik, procijenjeno je, predstavlja mogućnost napada „zloćudnim softverom“ kojim se nastoji brisanje podataka ili remećenje „operativne tehnologije“.

U obavještenju se pominje i da agencija „ima saznanja o konkretnim planovima za akcije sabotaže u Danskoj“.

U Kijevu oštećeno porodilište, dječak rođen u skloništu

U ruskom napadu na Kijev oštećena je zgrada porodilišta broj 2. U trenutku napada, pacijenti i ljekari su bili u skloništu, tako da niko od njih nije povrijeđen.

Dječak je rođen u bunkeru medicinske ustanove tokom granatiranja, rekla je Tatjana Mostepan, direktorka Odeljenja za zdravstvo grada Kijeva.

U medicinskoj ustanovi, granatiranjem su djelimično razbijeni prozori i vrata od prvog do petog sprata sa strane parkinga. Prozori su takođe oštećeni na vešeraju i kotlarnicama.

Rusi gađali farmu u Harkovskoj oblasti, sedmoro poginulih

Ruska vojska je napala poljoprivredno preduzeće u selu Stara Gnilica, u Harkovskoj oblasti.

Poginulo je sedam osoba, a 12 je povrijeđeno, izvestio je šef OVA Oleg Sinegubov i policija Harkovske oblasti.

Predsjednik Ukrajine: Napadi se nastavljaju, nedovoljan pritisak na Rusiju

Predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je novi ruski raketni napad u kojem su u Kijevu rano jutros ubijene dvije osobe, i izjavio da se napadi nastavljaju zato što pritisak koji se vrši na Moskvu nije dovoljan.

“Svaki ovakav napad se događa zato što pritisak na agresora nije postao totalan, i Rusija smatra da može da se i dalje oslanja na balistički teror”, napisao je Zelenski na Telegramu, u trenutku kada prisustvuje Generalnoj skupštini UN u Njujorku.

U ovom trenutku, kako je naveo, SAD imaju priliku da odgovore snažno.

“Potrebno nam je da balistički presretači zaštite živote. Moramo da primjenjujemo sankcije protiv Rusije i onih koji joj pomažu da zaradi novac”, dodao je Zelenski.

Poljska ponovo podigla borbene avione

Zbog ruskih udara na Ukrajinu, Poljska je od jutros dva puta podigla borbene avione, saopštila je Operativna komanda oružanih snaga te države.

Takođe, Poljska je mobilisala sisteme protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja na kopnu.

Zaharova: Zelenski se plaši sudbine lažnog Dmitrija

Volodimir Zelenski se plaši sudbine prevaranta lažnog Dmitrija, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući njegovu izjavu o posjeti Moskvi “raketom”.

“Zelenski je, odgovarajući na pitanje Valentina Bogdanova, rekao da će u Moskvu stići ‘raketom’.

Izgleda da se Zelenski plaši da će se suočiti sa sudbinom Lažnog Dmitrija, prevaranta iz Smutnog vremena, čiji je pepeo natovaren u top i ispaljen prema Poljskoj (napomena Sikorskom)“, napisala je Zaharova na Telegramu, pominjući poljskog ministra spoljnih poslova Radoslava Sikorskog.

Napomenula je da se Zelenski na kraju svog odgovora predstavio kako bi “znali sa kim imaju posla”.

Zelenski spreman da u Moskvu doputuje “raketom”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na marginama Generalne skupštine UN izjavio da je spreman da u Moskvu doputuje “raketom”.

Agencija RIA Novosti prenosi danas da je Zelenski upotrebio nepristojan jezik odgovarajući na pitanja ruskih novinara o mogućnosti posjete Moskvi kada se, zajedno sa ukrajinskom delegacijom, uputio ka sjedištu UN i kada ga je dočekao dopisnik Vijesti, koji ga je nekoliko puta pitao o njegovoj posjeti Moskvi radi pregovora.

“Na raketi”, odgovorio je Zelenski uz psovku, navodi ruska agencija.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta izjavio da Zelenski može doći u Moskvu, ali da su kontakti na visokom nivou dozvoljeni tek nakon postizanja sporazuma, a te sporazume moraju da razrade relevantni stručnjaci. Do tada, napomenuo je ruski predsjednik, nema smisla sastajati se. Prema njegovom mišljenju, ukrajinska strana time nastoji samo da zaustavi napredovanje ruske vojske, dok Rusiji trebaju sporazumi ne na šest ili tri mjeseca, već na dugi rok.

Novi napad na Kijev, dvoje mrtvih, najmanje osmoro ranjenih

U masovnom ruskom raketnom napadu na Kijev dvije osobe supoginule, a najmanje osam je povrijeđeno. Izbili su požari u Solomjanskom, Podiljskom i Dnjeparskom okrugu, objavila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.

Zelenski: Poslali smo dva sjevernokorejska zarobljenika u Južnu Koreju

Ukrajina je prebacila dvojicu sjevernokorejskih ratnih zarobljenika u Južnu Koreju, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, dok južnokorejsko Ministarstvo spoljnih poslova nije direktno potvrdilo njihov transfer.

“Nedavno smo poslali dva sjevernokorejska ratna zarobljenika u Koreju”, rekao je Zelenski, ne iznoseći detalje o vremenu i načinu njihovog prebacivanja, prenosi Rojters.

Južnokorejsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se konsultuje s Ukrajinom i drugim relevantnim stranama kako bi pitanje bilo riješeno uz poštovanje slobodne volje vojnika i u skladu sa međunarodnim pravom i humanitarnim principima.

Ministarstvo je navelo da zbog bezbjednosti vojnika i njihovih porodica neće potvrđivati njihov status, vreme ili rutu prebacivanja, niti detalje konsultacija sa Kijevom.

Dvojica sjevernokorejskih vojnika zarobljena su u ruskoj oblasti Kursk u januaru 2025. godine i tada su predstavljena kao prvi sjevernokorejski vojnici zarobljeni živi u ratu Rusije i Ukrajine.

Zelenski je ranije rekao da bi vojnike mogao da preda sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu u zamenu za Ukrajince koji se nalaze u ruskom zarobljeništvu.

Međutim, Južna Koreja je pozvala Kijev da ih ne vraća u Sjevernu Koreju, ukazujući na mogućnost da bi tamo mogli da budu progonjeni. Izrazila je spremnost da ih prihvati ukoliko žele da ostanu u toj zemlji.

Južnokorejski mediji su prethodno prenijeli da su dvojica zarobljenih vojnika izrazila želju da prebjegnu u Južnu Koreju.

Lavrov na sjednici Savjeta bezbjednosti UN: Moskva je spremna za pregovore o Ukrajini kako bi se postigao mir

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da je Moskva spremna za pregovore o Ukrajini kako bi se postigao održivi mir, ali da neće pauzirati svoju specijalnu vojnu operaciju da bi započela pregovore sa Ukrajinom u bilo kojem formatu.

Lavrov je na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Ukrajini rekao da je Ukrajina mogla da ostane u granicama iz 1991. godine, da se Evropljani nisu upustili u prevaru, prenosi Tas.

“Rusija, a to je više puta potvrdio i (ruski) predsjednik Vladimir Putin, spremna je za pregovore kako bi se postigao upravo ovakav održivi, pravedni mir. Kao što je (američki predsjednik) Donald Tramp rekao u avgustu 2025. godine, nakon sastanka u Enkoridžu, svi se slažu da ono što treba da postignemo nije neka vrsta sporazuma o prekidu vatre, već dugoročni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koji će pouzdano okončati rat”, rekao je Lavrov.

Lavrov je naveo da Rusija neće pauzirati svoju specijalnu vojnu operaciju kako bi omogućila pregovore sa Ukrajinom u bilo kojem formatu.

“Poučeni gorkim iskustvom, nećemo pauzirati specijalnu vojnu operaciju dok traju pregovori u bilo kojem formatu. Iako Evropa upravo to želi, sve sa istim jednostavnim ciljem da dobije predah i obnovi iscrpljene vojne arsenale kijevskog režima, koji je, iz očaja, odavno prešao na otvoreno terorističke metode”, rekao je Lavrov.

On je dodao da je Ukrajina mogla da ostane u granicama iz 1991. godine da Evropljani nisu varali, zato što nisu bili u stanju da potisnu svoj “večni instinkt za laganjem” i pokušaju da ostvare svoje ciljeve kriminalnim sredstvima.

“Da Evropljani nisu varali i da su primorali opoziciju da sprovede sporazum potpisan u februaru 2014. godine pod garancijom Berlina, Pariza i Varšave, to bi sačuvalo teritorijalni integritet Ukrajine u okviru tih istih granica iz 1991. o kojima sanjaju (Volodimir) Zelenski i njegovi zapadni gospodari. Ali Evropljani nisu bili u stanju da potisnu svoj ‘vječni instinkt za laganjem’ i pokušaju da ostvare svoje ciljeve kriminalnim sredstvima”, istakao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, ponovno sahranjivanje saradnika njemačkog nacističkog lidera iz Drugog svjetskog rata Adolfa Hitlera u Kijevu postalo je apoteoza nacifikacije Ukrajine.

“Apoteoza nacifikacije Ukrajine bilo je nedavno poklanjanje (Volodimira) Zelenskog i drugih ličnosti njegovog režima pred pepelom Hitlerovih saradnika, koji je sa kraljevskim počastima transportovan iz Evrope radi ponovnog sahranjivanja u Kijevu”, rekao je Lavrov.

On je naveo da bivši saveznici Moskve u borbi protiv Hitlerovog nacizma zatvaraju oči pred, kako je kazao, ludorijama Zelenskog.

“Tužno je što naši bivši saveznici u borbi protiv Hitlerovog nacizma zatvaraju oči pred takvim ludorijama”, poručio je Lavrov.

Prema njegovim riječima, predstavnici Evropske unije, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, opravdavaju potrebu za kontinuiranom finansijskom i vojnom podrškom Ukrajini tvrdeći da ona brani evropske vrijednosti.

“To znači da su rasizam, progon crkve i sveštenika i veličanje nacizma u obliku gnusnih, zvjerskih oblika ukrajinskog nacionalizma upravo vrijednosti na kojima se danas zasniva Evropska unija”, zaključio je Lavrov.

Istakao je da je jedan od uslova za dugoročno rješavanje ukrajinske krize sloboda upotrebe ruskog jezika ne samo na teritorijama koje su pod kontrolom Rusije, već širom Ukrajine.

“Jedan od ciljeva specijalne vojne operacije, pored bezuslovnog osiguranja bezbjednosnih interesa Rusije, jeste potpuno poštovanje prava Rusa i ruskog govornog stanovništva ne samo na Krimu, u Donbasu i Novorusiji, već i širom Ukrajine, gdje su, uz odobrenje zapada, i dalje na snazi zakoni koji potpuno zabranjuju ruski jezik u svim sferama – u obrazovanju, u medijima, u kulturi i u svakodnevnom životu”, rekao je Lavrov.

Lavrov je naveo da su ovi zakoni u Ukrajini “počeli da se usvajaju mnogo prije specijalne vojne operacije, od 2017. godine”.

Ministar spoljnih poslova Rusije je rekao da, prema Deklaraciji UN o principima međunarodnog prava, kijevski režim ne može da predstavlja stanovnike Krima, Donbasa i Novorusije.

“Još jednom se pozivam na konsenzusnu Deklaraciju UN iz 1970. godine o principima međunarodnog prava koji se tiču odnosa između država u skladu sa Poveljom UN”, naveo je Lavrov.

U deklaraciji se jasno navodi da se principi suvereniteta i teritorijalnog integriteta primjenjuju na države koje “poštuju princip jednakosti i samoopredeljenja naroda i imaju vladu koja predstavlja, bez razlike u pogledu rase, vjeroispovijesti ili boje kože, sve ljude koji žive na datoj teritoriji”.

“Očigledno je, po mom mišljenju, svima da se kijevski režim ne može smatrati vladom koja predstavlja interese stanovnika Krima, Donbasa i Novorusije, koje je proglasio teroristima, neljudima i stvorenjima”, rekao je Lavrov.

Lavrov je dodao da Rusija željno iščekuje nastavak “serije” oko ambivalentnog stava UN prema principu samoopredjeljenja, nakon nejasnog odgovora generalnog sekretara Antonija Guteresa na pitanje o tome da li se pravo na samoopredjeljenje, o kome se raspravljalo u vezi sa Grenlandom, odnosi i na Krim.

“Kao što vidimo, Grenland nije ni Krim ni Donbas, i to dvoje ne može koegzistirati. Željno iščekujemo nastavak ove ‘serije’. Biće zanimljivo čuti odgovor Sekretarijata na moguća pitanja novinara o planovima Škotske, Velsa i Sjeverne Irske”, naveo je Lavrov.

Govoreći o budućnosti UN, Lavrov je rekao da se ruska strana nada da će novi generalni sekretar UN ponovo uskladiti jezik Sekretarijata sa međunarodnim pravom.

“Nadamo se da će novi generalni sekretar ponovo uskladiti jezik zvaničnih predstavnika Sekretarijata sa međunarodnim pravom. Ovo bi možda moglo pomoći našim zapadnim kolegama, posebno našim evropskim kolegama, da se vrate u stvarnost i shvate posljedice svog nepromišljenog kursa slijepe podrške ukrajinskom nacizmu”, poručio je Lavrov.

Šta se dešavalo juče

U ruskom napadu na Kijev poginule su dvije osobe, a 43 su povrijeđene, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je jedan čovjek preminuo u bolnici, dok je drugi poginuo na mjestu napada.

Prema podacima gradskog tužilaštva, oštećeni su benzinska pumpa, poslovni centar, poslovna zgrada, farmaceutska kompanija, bivša zgrada pijace i objekat u blizini željezničke stanice, a na mjestima udara izbili su požari.

U Belgorodskoj oblasti osam civila je povrijeđeno u napadima ukrajinskih oružanih snaga, izjavio je vršilac dužnosti načelnika tog regiona Aleksandar Šuvajev. Prema njegovim riječima, region je u posljednja 24 sata napadnut 150 puta, a stanovnici su povrijeđeni u nekoliko okruga.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman za novi susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, ali da je za to neophodna prethodna priprema na ekspertskom nivou.

“Održavanje samita prije nego što se obavi posao na ekspertskom nivou nije preporučljivo – to bi bilo gubljenje vremena“, rekao je Peskov.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je poslije razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Njujorku da su Rusija i Ukrajina pokazale interesovanje za ograničeni prekid vatre koji bi obuhvatio žitarice i energente.

Rubio je naveo da su SAD spremne da imaju konstruktivnu ulogu u postizanju takvog dogovora i da bi on mogao da bude osnova za širi sporazum. Takođe je rekao da je Putin pozvan na samit G20 u Majamiju u decembru.

Lavrov je, prema saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova, na sastanku sa Rubiom govorio o, kako je naveo, koordinaciji Kijeva i njegovih evropskih partnera i optužio Ukrajinu za napade na civilno stanovništvo i infrastrukturu u Rusiji.

Naveo je da takvi napadi destabilizuju globalna tržišta energenata i ponovio da je Moskva posvećena ostvarivanju svojih ratnih ciljeva, uključujući političko-diplomatsko rješavanje sukoba.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Rusiju kroz sankcije, ograničavanje njenih prihoda i jačanje ukrajinske odbrane.

Obraćajući se Generalnoj skupštini UN, rekao je da su za okončanje rata potrebni i pritisak i pregovori, kao i da bi Kina mogla da utiče na Rusiju.

cdm.me