Crnogorska ekonomija – bruto domaći proizvod (BDP) u 2024. godini imala je rast od 3,2 odsto, a u drugom kvartalu ove godine od 3,5 odsto, što je nešto niži nivo od ranijih vladinih procjena, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.

Po prvi put je u obračunu BDP-u uračunata procjena prometa nelegalnih aktivnosti (trgovina drogom i prostitucija) koja je za 2024. godinu iznosila 0,1 odsto BDP-a od 7,64 milijarde eura, što je 7,6 miliona eura. Prema reprocjeni za 2023. godinu učešće ovih nelegalnih aktivnosti u toj godini vrijedilo je 0,2 odsto BDP-a ili oko 14 miliona eura.

Monstat je juče objavio revidirane podatke BDP-a za period od 2006. do 2023. godine u skladu sa metodologijom ESA 2010, čime je godinu ranije ispunio ove obaveze iz poglavlja 18 Statistika u procesu priključivanja Evropskoj uniji.

Revizijom je za 2023. godinu realna stopa rasta povećana je sa ranije procjene od 6,3 na 6,5 odsto, dok su za period od 2006. do 2022. godine realne stope rasta BDP-a ostale uglavnom na prethodno objavljenim nivoima uz manja odstupanja po godinama.

U reviziji za prethodne godine kao i u obračunu BDP-a za 2024. godinu, obuhvaćene su procjene legalnih aktivnosti koje često ostaju neprijavljene, poput privatnih časova, napojnica, plaćenih usluga u domaćinstvima i podizvještavanja prihoda, kao i nelegalne aktivnosti poput trgovine drogom i prostitucije.

Kako su naveli iz Monstata, učešće neobuhvaćene ekonomije za legalne aktivnosti u BDP-u za 2023. godinu iznosilo je 3,5 odsto, a nelegalnih aktivnosti 0,2 odsto. U BDP-u za 2024. godinu učešće neobuhvaćene ekonomije za legalne aktivnosti iznosilo je 3,2 odsto, a nelegalne aktivnosti 0,1 odsto BDP-a.

“Iako je, prvobitnim planom, bilo predviđeno da se revizija sprovede 2026. godine, na osnovu Odluke Vlade Crne Gore o ubrzavanju aktivnosti na zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 18 – Statistika, odlučeno je da se revizija sprovede ranije, dakle u tekućoj godini. Napominjemo, da se benchmark revizija sprovodi svakih pet godina, te je ista prvobitno bila planirana za 2020. godinu. Međutim, usljed pandemije COVID-19 virusa, sprovođenje je moralo biti odloženo. Dodatno, pažnja naše institucije bila je usmjerena na pripremu i realizaciju dva velika statistička projekta – Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, te Popisa poljoprivrede u 2024. godini. Uprkos izazovima i prolongiranjima, rad na reviziji nije prekidan, već je kontinuirano vođen”, kazala je pomoćnica direktora Monstata za Sektor makroekonomske statistike, nacionalne račune i cijene mr Branka Šušić-Radovanović na konferenciji za novinare.

Vlada je u fiskalnoj strategiji navela da je ekonomija u 2024. godini imala rast od 3,8 odsto, dok je Monstat sada izračunao niži rast od 3,2 odsto. Realni rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine iznosio je 3,5 odsto, dok je u prvom kvartalu bio 2,8 odsto.

Vlada je u Fiskalnoj strategiji ove godine očekivala rast od 4,8 odsto, ali je kasnije korigovala procjene na 3,5 odsto, dok je plan prihoda za ovu godinu ostao prema ranijoj višoj stopi rasta ekonomije.

Šušić Radovanović je ukazala da su novi izvori podataka u obračunu BDP-a uključili podatke iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023, Popisa poljoprivrede 2024. kao i niza administrativnih izvora. Metodološki iskoraci napravljeni su u obračunu kategorije potrošnje neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (NPISH), imputirane rente, prilagođavanja za iscrpnost (neobuhvaćena ekonomija) kao i kroz unapređenja realizovanih u okviru EU IPA projekata u saradnji sa Eurostatom.

Tako su podaci sa popisa o povećanju broja stanova i iznosa kirija – rente uticali na rast BDP-a (veća potrošnja), dok su podaci sa popisa poljoprivrede uticali na smanjenje BDP-a zbog niže proizvodnje.

“Na osnovu podataka Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine, odnosno podataka o broju i površinama stambenog prostora, revidirana je procjena imputirane rente, što je dovelo do povećanja nominalnog BDP-a za 0,9% sa proizvodne strane (sektor Poslovanje nekretninama) i povećanja nominalnog BDP-a za 0,5% sa potrošne strane (lična potrošnja domaćinstava). Podaci Popisa poljoprivrede 2024. doveli su do revizije obračuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, sa efektom smanjenja nominalnog BDP-a za 1,6% sa proizvodne strane (sektor poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) i smanjenja nominalnog BDP-a za 1,4% sa potrošne strane (lična potrošnja domaćinstava)”, kazala je Šušić Radovanović.

Takođe primjena novih administrativni izvori podataka imala je uticaj na rast BDP-a.

“Uvođenjem novog Pravilnika o paušalnom oporezivanju prihoda od samostalne djelatnosti iz 2022. godine, koji je u nadležnosti Poreske uprave, unaprijeđen je način obračuna poslovnih troškova za preduzetnike. Istovremeno, poboljšan je obuhvat dodatnih administrativnih podataka, što je sve zajedno uticalo na povećanje nominalnog BDP-a za 0,5% sa proizvodne strane i rast za jedan odsto sa potrošne strane”, navela je Šušić Radovanović.

BDP po stanovniku 12.260 eura, prosjek EU 33.620

BDP za 2024. godini vrijedio je 7,64 milijarde eura, što je 12.260 eura po stanovniku, dok je u 2023. godini iznosio 11.337 eura.

Prema podacima Eurostata prosjek BDP-a po stanovniku članica EU u 2024. godini iznosio je je 33.620 eura. Najveći je u Luksemburgu od 128.131 eura, dok od članica najniži ima Bugarska – 17.412 eura.

Da bi stigli prosjek EU, Crna Gora bi trebala da ima rast od 200 odsto, dok bi za stizanje Luksemburga trebao rast od 945 odsto.

Najveći rast BDP-a u 2024. godini od zemalja EU imala je Malta za 6,8 odsto, Danska za 3,5 i Kipar za 3,4 odsto. Pad BDP-a su imale Austrija i Island za po jedan odsto, Njemačka za 0,5, Letonija za 0,4, kao i Estonija i Finska za po 0,1 odsto.

Od susjednih zemalja veći rast od Crne Gore (3,2%) imali su Kosovo sa 4,4 odsto, kao i Hrvatska i Srbija sa po 3,9 odsto.

Prerađivačka industrija i potrošnja domaćinstava vukli ekonomiju

“Najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u 2024. dolazi iz sektora prerađivačke industrije, koja je ostvarila izuzetno visok realni rast od 15,9%, čime se pozicionirala kao ključni nosilac industrijskog oporavka. Rast su zabilježile i druge važne oblasti: umjetničke i rekreativne djelatnosti (+7,0%), stručne i tehničke djelatnosti (+6,5%), sektor građevinarstva (+5,5%), snabdijevanja vodom (+5,3%), te državna uprava i socijalno osiguranje (+6,4%), što ukazuje na sveukupan rast kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Takođe, finansije i osiguranje ostvarile rast od 4,8%, potvrđujući stabilnost finansijskog sistema”, kazala je Šušić Radovanović.

Lična potrošnja domaćinstava imala je rast od 10,5%, što je značajno više od rasta potrošačkih cijena od 3,3 odsto u 2024.

Potrošnja neprofitnih institucija u službi domaćinstava porasla je za 3,3%, a državna potrošnja za 1,6%. “Bruto investicije u osnovna sredstva takođe su porasle, i to za 10,2%, što ukazuje na povećano ulaganje u infrastrukturu i kapitalne projekte”, kazala je Šušić Radovanović.

vijesti.me