Takav zaključak proizilazi iz jučerašnje skupštinske rasprave o ovom slučaju, odnosno o stanju socijalne zaštite u Crnoj Gori, o kojem je u okviru poslaničkih pitanja juče govorio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.

Odgovarajući na poslaničko pitanje poslanice GP URA Milene Vuković, on je kazao da su nalazi Komisije za vršenje nadzora nad radom centara za socijalni rad za Bar i Ulcinj i za Cetinje pokazali da su stručni radnici bez odlaganja obilazili hraniteljsku porodicu nakon prijava da su djeca zanemarena, da su obavljali individualne razgovore sa hraniteljkom, kao i sa svakim djetetom ponaosob bez prisustva hranitelja.

– Sadržaj službenih zabilješki nije ukazivao na ugroženost dobrobiti djece – rekao je Gutić i dodao da se ljudi ne mogu osuđivati prije utvrđivanja da li se nešto zaista dologodilo ili nije.

Poslanica Vuković ocijenila je da je slučaj troje djece za koju policija sumnja da su zlostavljana od strane hranitelja i tjerana na prinudni rad nešto najskandaloznije što se desilo u socijalnoj politici.

– Kako je moguće da su djeca ostala bez adekvatne institucionalne zaštite uprkos upozorenjima koja su nadležnim dostavljena još 2022. i ko će snositi odgovornost ako se utvrdi da su institucije propustile da zaštite djecu? – pitala je ona ministra.

On je naveo da su djeca smještena u hraniteljsku porodicu u januaru 2022. godine, te da su stručni radnici barskog Centra za socijalni rad neposredno nakon toga pratili njihovu adaptaciju i integraciju u novo okruženje.

– Imajući u vidu ozbiljnost situacije i naknadno utvrđene okolnosti zbog kojih su djeca izmještena iz hraniteljske porodice, ministarstvo će posebnu pažnju posvetiti preporukama komisije, uz dalje unapređenje mehanizma praćenja hraniteljskih porodica, procjene rizika i pravovremenog reagovanja na svaku indiciju koja može ukazati na ugrožavanje djeteta. Eventualna odgovornost pojedinaca i institucija biće utvrđena na osnovu činjenica, postupaka i nalaza nadležnih organa, a ne unaprijed – poručio je Gutić.

Vuković je njegov odgovor doživjela kao neempatičan i birokratski, pitajući šta se desilo ako su sve analize centara i ministarstva pokazivale da je sve u redu.

– Ta djeca su zlostavljana. Očigledno da nešto ne funkcioniše u sistemu socijalne zaštite ako je ovakav slučaj dobijao pozitivne ocjene socijalnih radnika – ocijenila je Vuković.

Na to je Gutić rekao da su djeca na sigurnom mjestu, izmještena u sklonište i da nijesu pretrpjela posljedice.

Rad socijalno-ljekarskih komisija interesovao je poslanika Evropskog saveza (ES) Borisa Mugošu, koji je ukazao da ljudi na prava o kojima odlučuju ta tijela čekaju i po godinu dana. Gutića je pitao da li su razmotrili izmjene Pravilnika o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite, ukazujući da prema sadašnjem rješenju pravo na njegu i pomoć može ostvariti dijete onkološki pacijet u terminalnoj fazi bolesti, kao i djeca sa autizmom utvrđenim na minimum 90 odsto.

– Neka mi neko objasni šta znači 90 odsto autizma. Nemojmo na tome da štedimo pare jer ih prosipamo na milion stvari u budžetu. Nemojmo da dajemo davanja za onkološke pacijente samo ako su u četvrtoj fazi bolesti. I to djeca. Kakva je poruka kad vi nekome date socijalno davanje, a on ima metastaze i može možda da živi još tri-četiri mjeseca? Na tim stvarima ne smijemo da štedimo. Mizerija je da korisnici tuđe njege imaju 100 eura. Para ima u budžetu – istakao je Mugoša.

Gutić je odgovorio da su pravilnikom donesenim u decembru prošle godine unaprijeđena prava osoba iz spektra autizma na način što su kao medicinsku indikaciju za ostvarivanje lične invalidnine propisali poremećaje iz autističnog spektra 90 procenata, dok su do sada to pravo imale samo osobe sa stopostotnim oštećenjem. On smatra da će stanje sa odlučivanjem po zahtjevima za ostvarivanje prava biti bolje nakon što 1. decembra s radom počne Zavod za jedinstveno vještačenje invaliditeta.

Dan portal