Egipat je pokrenuo jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji – sistem vještačkih kanala poznat kao “Novi Nil”, kojim želi da dio pustinje pretvori u plodno poljoprivredno zemljište.

Projekat vrijedan oko 15 milijardi dolara trebalo bi da ojača prehrambenu i vodnu bezbjednost zemlje, ali stručnjaci upozoravaju da njegov dugoročni uspjeh zavisi od održivosti izvora vode.

Megaprojekat vrijedan 15 milijardi dolara

Egipat je otvorio takozvani “Novi Nil”, gigantski sistem vještačkih kanala koji dovodi vodu u zapadnu pustinju, s ciljem da prethodno neplodna područja pretvori u poljoprivredno zemljište.

Projekat je svečano otvorio predsjednik Abdel Fatah el Sisi (Abdel Fattah el-Sisi), a zvanično nosi naziv Nova Delta. Procijenjena vrijednost iznosi oko 15 milijardi dolara.

Iako ga mnogi nazivaju “Novim Nilom”, riječ nije o novoj rijeci, već o složenom sistemu kanala koji proširuje područja pogodna za poljoprivredu.

Kako voda stiže do pustinje

Najveći izazov predstavlja dopremanje vode do viših pustinjskih predjela.

Zbog toga je izgrađeno 13 crpnih stanica koje vodu podižu i do stotinu metara iznad nivoa mora, omogućavajući njen transport kroz sistem kanala.

Kako bi se smanjili gubici zbog isparavanja na visokim temperaturama, dio vode prolazi kroz velike podzemne cjevovode.

Najveća stanica za prečišćavanje vode na svijetu

Ključni dio projekta predstavlja stanica za prečišćavanje vode El Hamam, koja se smatra najvećom takvom stanicom na svijetu.

Njena dnevna prerada iznosi čak 7,5 miliona kubnih metara vode, čime obezbjeđuje dovoljno vode za navodnjavanje novih poljoprivrednih površina.

Bez ovog postrojenja projekat ne bi bio moguć, jer upravo ono prečišćava i priprema vodu za dalju distribuciju.

Cilj je pretvaranje pustinje u oranice

Egipatska vlada planira da ovim projektom navodnjava oko 2,2 miliona fedana, odnosno približno 9.000 kvadratnih kilometara zemljišta.

Na taj način obradive površine u zemlji trebalo bi da budu proširene za više od trećine, što bi značajno povećalo domaću proizvodnju hrane.

Projekat nadgleda državna Uprava za budućnost Egipta, koja koordinira sve aktivnosti na njegovoj realizaciji.

Odakle dolazi voda

Za razliku od onoga što naziv projekta sugeriše, najveći dio vode ne dolazi direktno iz rijeke Nil.

Glavni izvori su:

• prečišćena poljoprivredna drenažna voda koja se ponovo koristi;
• podzemne vode iz dubokih pustinjskih vodonosnika.

Ponovna upotreba vode smatra se jednim od najvećih aduta projekta, jer omogućava maksimalno iskorištavanje raspoloživih resursa.

Najveći izazov je održivost

Upravo podzemne vode predstavljaju najveći problem.

Dio sistema oslanja se na takozvane fosilne vodonosnike, koji su nastajali hiljadama godina i praktično se ne obnavljaju.

Stručnjaci upozoravaju da bi njihovo prekomjerno korišćenje moglo ugroziti dugoročnu održivost projekta.

Ako se ove zalihe iscrpe, održavanje novih poljoprivrednih površina moglo bi postati gotovo nemoguće.

Zašto je “Novi Nil” toliko važan

Egipat čak 97 odsto svojih potreba za vodom zadovoljava iz rijeke Nil, zbog čega je veoma osjetljiv na svaku promjenu njenog protoka.

Dodatni pritisak predstavlja Velika etiopska renesansna brana, zbog koje Kairo godinama izražava zabrinutost zbog mogućeg smanjenja dotoka vode.

Istovremeno, broj stanovnika Egipta porastao je sa oko 60 miliona početkom devedesetih godina na više od 120 miliona danas, što je znatno povećalo potrebe za hranom i vodom.

Zbog toga vlasti smatraju da je pretvaranje dijela pustinje u obradivo zemljište jedan od najvažnijih strateških projekata za budućnost zemlje, prenosi N1.

nezavisne.com