Crna Gora pridružila se zvaničnoj izjavi Evropske unije kojom se od država zahtijeva da spriječe nasilje nad novinarima, obezbijede njihovu zaštitu i sprovedu nepristrasne i efikasne istrage svih napada, uz poziv da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde.

Duško Jovanović
U dokumentu objavljenom 30. oktobra na sajtu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) posebno se upozorava da nekažnjivost napada na novinare ugrožava slobodu izražavanja, demokratsku odgovornost i vladavinu prava.
Izjava je objavljena povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, koji se obilježava 2. novembra, a na sajtu Delegacije EU pri Savjetu Evrope u Strazburu Crna Gora je izričito navedena među državama kandidatima koje su podržale njenu sadržinu.
Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima obilježava se od 2014. godine, na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN usvojene godinu ranije. Datum je izabran u znak sjećanja na dvojicu francuskih novinara ubijenih u Maliju 2. novembra 2013. godine.. Deset godina prije toga ubijen je i glavni i odgovorni urednik dana Duško Jovanović 2004. godine. Od tada do danas Evropska komisija u svim izvještajima o Crnoj Gori pominje njegovo ubistvo i napade na novinare.
Evropska unija upozorava da su novinari širom svijeta i dalje izloženi nasilju, zastrašivanju, proizvoljnom pritvaranju i nadzoru, čime se ugrožava i pravo građana da budu informisani.
– Države imaju odgovornost da spriječe nasilje, obezbijede bezbjednost ugroženih novinara i sprovedu nepristrasne i efikasne istrage napada na njih. Odgovorni moraju biti izvedeni pred lice pravde – navodi se u izjavi Evropske unije kojoj se pridružila Crna Gora.
U dokumentu se upozorava da izostanak odgovornosti stvara atmosferu nekažnjivosti, koja obeshrabruje novinare da slobodno obavljaju svoj posao i negativno utiče na demokratsko učešće građana.
Posebno su ugroženi novinari koji istražuju korupciju, organizovani kriminal, kršenja ljudskih prava i druga pitanja od javnog interesa. Evropska unija ukazuje i na sve ozbiljnije prijetnje u digitalnom prostoru, uključujući uznemiravanje na internetu, objavljivanje privatnih podataka, organizovane kampanje protiv novinara i zloupotrebu sadržaja generisanog vještačkom
inteligencijom.
Posebna pažnja posvećuje se zaštiti novinarskih izvora, uredničkoj nezavisnosti i sprečavanju nezakonitog nadzora novinara. EU podsjeća na Evropski akt o slobodi medija, kao i na evropsku direktivu protiv takozvanih SLAPP tužbi, odnosno zloupotrebe sudskih postupaka radi zastrašivanja novinara i drugih koji djeluju u javnom interesu.
Evropska unija podržala je i kampanju Savjeta Evrope „Novinari su važni“ (Journalists Matter), kao i rad evropske platforme za zaštitu novinarstva i bezbjednost novinara. Države se podstiču da aktivno učestvuju u tim mehanizmima i blagovremeno odgovaraju na upozorenja o ugrožavanju medijskih sloboda.
Osim Crne Gore, izjavi su se pridružile Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina, kao i više drugih evropskih država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.
Posebnu težinu činjenici da je Crna Gora podržala evropski zahtjev za kažnjavanje napadača na novinare daju nalazi same Evropske komisije, koja je u svojim izvještajima godinama upozoravala na neriješene slučajeve nasilja nad novinarima i nedovoljno efikasno procesuiranje najtežih napada.
U izvještaju Evropske komisije o vladavini prava iz jula 2024. godine, na strani 19, izričito su navedeni ubistvo glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića u maju 2004. i ranjavanje istraživačke novinarke Olivere Lakić u maju 2018. godine, kao primjeri ranijih slučajeva u kojima nije obezbijeđeno efikasno sudsko postupanje.
Ni najnoviji evropski izvještaji ne daju osnov za zaključak da su problemi riješeni. Evropska komisija u izvještaju o vladavini prava za 2026. godinu navodi da je od jula 2025. tužilaštvo otvorilo 25 predmeta zbog prijetnji i nasilja nad novinarima ili njihovom imovinom, od kojih je 18 riješeno. Istovremeno bilježi nove slučajeve zastrašivanja, uznemiravanja, fizičkih napada i verbalnih napada predstavnika vlasti i političkih partija na medije.
Duško Jovanović ubijen je 27. maja 2004. godine ispred redakcije „Dana“ u Podgorici. Za saizvršilaštvo u ubistvu pravosnažno je osuđen Damir Mandić, koji je izdržao zatvorsku kaznu, ali nalogodavci i ostali učesnici zločina nijesu identifikovani i procesuirani.
Uprava policije je 27. maja ove godine, na 22. godišnjicu ubistva, saopštila da potpuno rasvjetljavanje zločina ostaje jedan od prioriteta. Navela je da operativni tim policije i tužilaštva preduzima brojne radnje, uključujući vještačenja, saslušanja i međunarodnu pravnu pomoć.
Međutim, Komisija za praćenje istraga napada na novinare u izvještaju objavljenom u junu 2026. godine ukazala je na probleme u praćenju ovog predmeta, jer joj nijesu omogućeni potpuni uvid u spise i podaci potrebni za ocjenu efikasnosti istrage. Komisija je zatražila i preispitivanje mogućih propusta nadležnih u postupanju tokom prethodnih godina.
Pridruživanjem najnovijoj izjavi Evropske unije Crna Gora je podržala principe prema kojima državni organi moraju spriječiti nasilje, zaštititi ugrožene novinare i obezbijediti kažnjavanje odgovornih. Ostaje, međutim, pitanje kako se ta opredijeljenost sprovodi u praksi u državi u kojoj ni nakon 22 godine nije utvrđeno ko je naredio ubistvo urednika „Dana“.
Dan portal