Search
Close this search box.

Državna zemlja može i bez tendera i koncesija

Nakon sporazuma o ekonomiji i turizmu, Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisuju sporazum o energetici

Zajednički projekti će obuhvatati solarne, vjetro i hidroelektrane, hibridna i baterijska postrojenja, kao i modernizaciju i razvoj energetske infrastrukture radi veće efikasnosti, dekarbonizacije i sigurnijeg snabdijevanja

Planirano formiranje Savjeta za “fintech” i vještačku inteligenciju

Sa potpisivanja sporazuma o ekonomskog saradnji Crne Gore i UAE, Foto: Vlada Crne Gore
05.11.2025. 06:50h

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata ove sedmice potpisaće međudržavni sporazum o saradnji u oblasti energetike, sa ciljem razvoja projekata koji povezuju obnovljive izvore energije (OIE), energetsku infrastrukturu, finansijske tehnologije (fin tech) i vještačku inteligenciju (AI).

Prema predlogu sporazuma u koji su “Vijesti” imale uvid, crnogorska strana će se obavezati da obezbijediti zemljište potrebno za realizaciju projekata u takozvanim razvojnim zonama, tamo gdje to zakon dozvoljava, bez sprovođenja postupaka koncesija, tendera ili javnih nabavki. Država će, kako se navodi, preuzeti odgovornost za izgradnju javne infrastrukture i pripremu planske dokumentacije, u saradnji sa imenovanim tijelom UAE ili njihovim zajedničkim preduzećem, te sprovesti sve zakonske mjere potrebne za realizaciju projekata.

“Vlada Crne Gore će preduzeti sve neophodne mjere i radnje kako bi obezbijedila zemljište potrebno za sprovođenje projekata (razvojna zona), gdje i ako je to dozvoljeno relevantnim zakonodavstvom, bez potrebe za sprovođenjem postupaka dodjele koncesija, javnih nabavki, javnih tendera i drugih postupaka predviđenih nacionalnim zakonodavstvom koje reguliše oblast državne imovine. Vlada će realizovati razvoj javne infrastrukture neophodne za sprovođenje projekata, omogućiti izradu sve neophodne planske dokumentacije za područja obuhvaćena projektima, u saradnji sa lmenovanim tijelom UAE (ili njihovim potencijalnim zajedničkim preduzećem) i sprovesti sve zakonodavne mjere potrebne za uspješno sprovođenje projekata”, piše.

Vijesti očekuju odgovore iz Vlade u vezi tog dokumenta.

Prema dokumentu, ovi zajednički projekti bi bili od strateškog značaja i interesa i uključivali solarne, vjetro i hidroelektrane, sorana/vjetro hibridna rješenja, baterijska postrojenja, modernizaciju, proširenje i razvoj infrastrukture.Uz to, zajednički projekti obuhvataju i modernizaciju, proširenje i razvoj energetske infrastrukture sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti, diverzifikacije energetskog sektora, dekarbonizacije i jačanja sigurnosti snabdijevanja.

Zajednički projekti uključuju i primjenu naprednih postrojenja za proizvodnju i snabdijevanje energije korišćenjem niskougljeničnih i tranzicionih izvora energije, kao dio integrisanih projekata koji doprinose diverzifikaciji snabdijevanja energijom, stabilnosti elektroenergetskog sistema, sigurnom pristupu regionalnim i međunarodnim tržištima, kao i istraživanju i proizvodnji nacionalnih energetskih resursa.

Delegaciju koja će boraviti u UAE predvodi premijer Milojko Spajić, dok bi Sporazum potpisali ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i tamošnji ministar energetike i infrastrukture Suhail Mohamed Al Mazrouei.

Dokument, kako se navodi, ne bi uticao na prava i obaveze iz drugih važećih sporazuma, kao ni na one iz članstva u regionalnim i međunarodnim organizacijama, uključujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) koji Crna Gora ima sa EU.

Vlade dviju država su i u martu ove godine potpisale slične sporazume vezane za ekonomsku saradnju i saradnju u oblasti turizma i razvoja nekretnina, što je izazvalo negodovanje dijela NVO sektora, građana i opština, dok je dokumentacija o tim procesima završila i u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

Projekte vode posebna tijela

U predlogu sporazuma piše da će dvije strane u zajedničkim projektima imenovati jedno ili više tijela koja će da rade procjenu, sprovođenje i praćenje projekta, te da će biti ovlašćena da djeluju u ime Vlada i zaključuju posebne sporazume kako bi se projekti dodatno razrađivali.

“Ugovori, programi i sporazumi između tijela (ili njihovog potencijalnog zajedničkog preduzeća) sa Vladom Crne Gore, kao i oni zaključeni između samih tijela, sprovodiće se u potpunosti u skladu sa relevantnim zakonodavstvom Crne Gore, osim kada se radi o zakonodavstvu obje države u oblasti koncesija, javnih nabavki, tendera, postupaka javnog nadmetanja ili bilo kojih drugih postupaka koji se odnose na koncesije, nabavke, tendere i javna nadmetanja. UAE neće biti predmet nijednog mehanizma za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zaključenim izmedu imenovanih tijela UAE i Vlade. U slučaju sporova između samih tijela, nadležnost i mehanizmi rješavanja biće definisani pojedinačnim sporazumima”, ističe se u članu 4 dokumenta.

Planirano je i da UAE i Crna Gora za uspješno sprovođenje projekta osnuju zajednički odbor od predstavnika domaće Vlade, imenovanih tijela dviju država, ali i pododbor ako bude potrebe – kako bi birao i potvrđivao projekte, pružao podršku implementaciji.

U predlogu sporazuma se navodi i da dokument neće neće uticati na prava i obaveze koje proizlaze iz drugih važećih sporazuma koje su sa trećim stranama zaključile Crna Gora ili UAE, kao ni na ona koja proizlaze iz članstva u regionalnim i međunarodnim organizacijama, ne ograničavajući se samo na SPP.

“Sporazum će važiti pet godina i automatski će se obnavljati na uzastopne petogodišnje periode, osim ako ne bude raskinut. Svaka strana ima pravo da raskine ovaj Sporazum u bilo kom trenutku, obavještavanjem druge u pisanoj formi putem diplomatskih kanala o takvom raskidu.

Sporazum prestaje da vazi šest mjeseci od dana prijema takvog obavještenja. Svaki spor koji može nastati u vezi sa tumačenjem iii sprovođenjem ovog Sporazuma rješavaće se mirnim putem, kroz konsultacije ili pregovore unutar Odbora ili, ako takve konsultacije ili pregovori ne uspiju da riješe spor, putem diplomatskih kanala”, ističe se u članu 8 dokumenta.

Raskid Sporazuma, kako se navodi, neće uticati na ispunjavanje obaveza, preuzetih angažmana, projekata i ugovora, dok se ne završe, bez ako UAE i Crna Gora ne odluče drugačije. Ističe se i da se odredbe sporazuma mogu mijenjati saglasno pisanim sporazumom, ali i da ništa u dokumentu neće uticati na prava tijela po ugovoru između Vlada o promociji i uzajamnoj zaštiti investicija.

Projekti osnova za “Fintech AI”

U dokumentu piše da će zajednički projekti biti od strateškog značaja i interesa, da obuhvataju razvoj i primjenu kapaciteta OIE na teritoriji Crne Gore i uključuju fiksne i plutajuće elektrane, modernizaciju, proširenje i razvoj energetske infrastrukture radi unapređenja efikasnosti, diverzifikacije, dekarbonizacije i jačanja sigurnosti snabdijevanja, kao i primjena naprednih postrojenja za proizvodnju i snabdijevanje energije kroz niskougljenične i tranzicione izvore energije.

Ovi energetski projekti koji proizvode struju će se, kako se navodi, djelimično razmatrati kao kapacitet za obradu podataka velikih razmjera (data centri, infrastruktura za AI, “cloud” usluge), što može dovesti do “FinTech Al” projekata.

“…Osnivanje Savjeta za “FinTech Al” tehnologije Crne Gore, sastavljenog od predstavnika privatnog i javnog sektora, radi podsticanja tehnoloških inovacija, unapređenja ekonomske diverzifikacije, privlačenja stranih direktnih investicija i pozicioniranja Crne Gore kao lidera u oblasti finansijskih tehnologija i vještačke inteligencije; Osnivanje zajedničkih tijela sa ciljem implementacije zadataka Savjeta za “FinTech Al” tehnologije, u skladu sa najboljim međunarodnim praksama u AML KYC oblastima (sprečavanje finansijskog kriminala), kao standardima NATO-a”, ističe se u članu 3 dokumenta.

Navodi se i da je Ministarstvo finansija dalo zeleno svjetlo na ovaj dokument, odnosno utvrdilo da njegovo potpisivanje ne zahtijeva dodatni novac iz državne kase.

Strateška prekretnica za sektor energetike

Ministar energetike Admir Šahmanović je proljetos u intervjuu “Vijestima” najavio potpisivanje sporazuma u oblasti energetike sa UAE koji bi kako je ocijenio mogao predstavljati stratešku prekretnicu za sektor energetike u Crnoj Gori.

“Fokus investitora iz UAE je, prije svega, na obnovljivim izvorima energije, naročito solarnoj i vjetroenergiji, ali postoji interes i za savremene tehnologije u oblasti skladištenja energije i unapređenje elektrodistributivne mreže. Ova tema se upravo nadovezuje na moj prethodni odgovor, ulaganja u modernizaciju mreže i izgradnju OIE investicije su vrijedne stotine miliona eura. Strateška partnerstva su praksa koju imaju i mnogo ekonomski bogatije države i ako ne reagujemo brzo, nećemo biti interesantni na tržištu investicija. Cilj je da se kroz partnerstvo osiguraju značajna ulaganja u kapacitete čiste energije, čime bi se smanjila energetska zavisnost i ubrzao prelazak na zelenu energiju. Ako pronađemo obostrani interes, sami tekst sporazuma bi mogao biti formalizovan u narednim mjesecima, nakon završetka finalnih pregovora i usklađivanja tehničkih detalja”, kazao je Šahmanović.

On je istakao da ne razgovaraju samo sa UAE vezano za strateško partnerstvo u oblasti energetike.

“U prethodnom periodu bilo je preliminarnih razgovora sa Francuskom, kompanijama iz SAD, a tu su i razni međunarodni konzorcijumi, koji Crnu Goru razmatraju kao investicionu destinaciju sa moćnim potencijalima, naročito u dijelu razvoja OIE”, kazao je ministar.

vijesti.me

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor