Predložene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta otvaraju ozbiljna pitanja za crnogorske državljane
Dok predlagač zakona navodi da je cilj ažuriranje evidencija, tačnost registra prebivališta i uređenje biračkog spiska, predstavnici dijaspore upozoravaju da se iza administrativnih izmjena mogu kriti veoma ozbiljne posljedice po crnogorske državljane koji godinama žive van zemlje, ali nijesu prekinuli pravnu, porodičnu, imovinsku i emotivnu vezu sa Crnom Gorom
Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda
Dijasporu najviše brine mogućnost terenske provjere tačnosti prijavljene adrese
Predložene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta otvaraju ozbiljna pitanja za crnogorske državljane koji žive u inostranstvu, posebno zbog mogućnosti odjave prebivališta po službenoj dužnosti, terenskih provjera adresa i brisanja iz registra prebivališta onih koji nijesu zamijenili ličnu kartu. Iako se u nacrtu zakona ne govori direktno o brisanju iz biračkog spiska, posljedice po biračko pravo dijaspore mogle bi biti značajne, jer je birački spisak usko vezan za evidenciju prebivališta.
Crnogorska dijaspora sa pažnjom i zabrinutošću prati Nacrt izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo Skupštini Crne Gore, odnosno Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, radi otvaranja rasprave.
AŽURIRANJE
Dok predlagač zakona navodi da je cilj ažuriranje evidencija, tačnost registra prebivališta i uređenje biračkog spiska, predstavnici dijaspore upozoravaju da se iza administrativnih izmjena mogu kriti veoma ozbiljne posljedice po crnogorske državljane koji godinama žive van zemlje, ali nijesu prekinuli pravnu, porodičnu, imovinsku i emotivnu vezu sa Crnom Gorom.
Jedna od ključnih novina odnosi se na obavezu crnogorskih državljana da prijave odlazak iz Crne Gore ukoliko borave u inostranstvu duže od 90 dana. Prema Nacrtu, građanin bi bio dužan da prijavu odlaska podnese Ministarstvu unutrašnjih poslova u opštini u kojoj ima prebivalište.
Takođe, nakon povratka iz druge države, državljanin bi morao da prijavi povratak, i to u roku od osam dana.
Za dijasporu je posebno osjetljivo to što se u evidenciju uvodi i podatak o „razlogu boravka u inostranstvu“. Time se otvara pitanje da li će građani koji žive van Crne Gore, rade, školuju se ili su zasnovali porodice u drugim državama, biti tretirani kao osobe koje više nemaju stvarnu vezu sa prijavljenom adresom u Crnoj Gori.
Nacrt predviđa i mogućnost terenske provjere tačnosti prijavljene adrese. Ukoliko Ministarstvo posumnja u tačnost podataka, od policije može zatražiti provjeru na terenu. Ako se utvrdi da lice ne živi na prijavljenoj adresi, Ministarstvo može donijeti rješenje o odjavi prebivališta.
Upravo ova odredba izaziva najveću zabrinutost kod građana u inostranstvu. Veliki broj crnogorskih državljana iz dijaspore i dalje ima kuću, stan, porodičnu imovinu ili roditeljski dom u Crnoj Gori, ali zbog rada i života u inostranstvu nijesu svakodnevno fizički prisutni na toj adresi.
Postavlja se pitanje da li fizičko odsustvo iz Crne Gore može biti osnov za odjavu prebivališta, čak i kada građanin ima državljanstvo, pasoš, porodicu, imovinu i trajnu vezu sa državom?
Posebno sporna odredba odnosi se na građane kojima je do 30. septembra 2025. godine istekao rok važenja lične karte, a koji nijesu podnijeli zahtjev za njenu zamjenu, ili nikada nijesu podnijeli zahtjev za izdavanje lične karte. Prema Nacrtu, takvi građani bi se brisali po službenoj dužnosti iz registra prebivališta.
Ova norma je naročito problematična za dijasporu. Mnogi crnogorski državljani u inostranstvu posjeduju važeći pasoš Crne Gore, ali ne i važeću ličnu kartu, jer je nijesu obnavljali zbog života van zemlje, udaljenosti od diplomatsko-konzularnih predstavništava, administrativnih prepreka ili nedovoljne informisanosti.
U evropskoj praksi, samo neposjedovanje lične karte ne bi smjelo biti razlog za gubitak biračkog prava ako građanin ima državljanstvo i važeći pasoš kojim može
dokazati identitet. Lična karta je identifikacioni dokument, ali ne bi smjela biti presudan osnov za zadržavanje ili gubitak prava koja proizilaze iz državljanstva.
Zbog toga se postavlja pitanje da li bi brisanje iz registra prebivališta zbog nezamijenjene lične karte moglo posredno dovesti i do brisanja iz biračkog spiska.
BRISANJE
U samom nacrtu izmjena ne piše direktno da će građani iz dijaspore biti brisani iz biračkog spiska. Međutim, opasnost postoji zato što je birački spisak povezan sa registrom prebivališta.
Ako građanin bude odjavljen sa prebivališta ili izbrisan iz registra prebivališta, logično se otvara pitanje njegovog statusa u biračkom spisku. Upravo zbog toga dijaspora strahuje da bi se, kroz izmjene zakona o prebivalištu, bez direktne izmjene izbornog zakonodavstva, moglo uticati na biračko tijelo.
U obrazloženju nacrta se, između ostalog, navodi da su izmjene motivisane potrebom za tačnijim biračkim spiskom i usklađivanjem evidencija. To dodatno pojačava sumnje da administrativne izmjene mogu imati političke posljedice.
Nacrt predviđa i novu regulaciju za maloljetna lica rođena u drugoj državi. Kada se dijete rođeno u inostranstvu upisuje u matični registar rođenih u skladu sa zakonom, preko diplomatsko-konzularnog predstavništva, neće se automatski unositi u registar prebivališta u Crnoj Gori. Prebivalište će se upisivati tek kada se dijete nastani u Crnoj Gori.
Ova odredba takođe je važna za dijasporu, jer se tiče djece crnogorskih državljana rođene van zemlje. Iako se ovdje ne radi neposredno o biračkom pravu, jer su u pitanju maloljetnici, dugoročno se otvara pitanje njihove administrativne veze sa Crnom Gorom.
Predstavnici dijaspore smatraju da bi zakon morao jasno da garantuje da crnogorski državljani koji žive u inostranstvu neće biti brisani iz biračkog spiska samo zato što trenutno ne žive na adresi u Crnoj Gori, nemaju važeću ličnu kartu ili nijesu prijavili boravak u inostranstvu.
Posebno se insistira na tome da važeći crnogorski pasoš mora biti dovoljan dokaz identiteta i državljanstva, te da administrativni propusti ne smiju dovesti do gubitka političkih prava.
Za dijasporu je neprihvatljivo da građanin koji decenijama šalje novac porodici, ulaže u Crnu Goru, posjeduje imovinu, čuva državljanstvo i ima važeći pasoš, bude tretiran kao neko ko nema pravo da učestvuje u političkom životu svoje države.
Zbog značaja ovih izmjena, dijaspora očekuje široku javnu raspravu i uključivanje njenih predstavnika u konsultacije. Riječ je o zakonu koji se ne tiče samo administracije, već i odnosa države prema stotinama hiljada svojih građana koji žive van granica Crne Gore.
Ako je cilj države da uredi evidencije, to mora biti urađeno uz punu zaštitu ustavnih prava građana. Tačnost biračkog spiska jeste legitiman cilj, ali se on ne smije postizati na način koji može dovesti do isključivanja dijaspore iz demokratskih procesa.
Predložene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta formalno se odnose na evidencije prebivališta i boravišta, ali njihov stvarni domet može biti mnogo širi. Za dijasporu su najspornije odredbe o prijavi boravka u inostranstvu dužeg od 90 dana, terenskim provjerama adresa, odjavi prebivališta po službenoj dužnosti i brisanju iz registra prebivališta zbog nezamijenjene lične karte.
Ukoliko se ove odredbe ne preciziraju, postoji opravdan strah da bi dio crnogorskih državljana u inostranstvu mogao biti administrativno udaljen iz registra prebivališta, a posredno i iz biračkog spiska.
Zato je ključno kako navode predstavnici dijaspore da zakon jasno razdvoji pitanje ažuriranja adresa od pitanja biračkog prava. Crnogorski državljani u dijaspori ne smiju biti kažnjeni zbog života u inostranstvu, niti smiju izgubiti vezu sa državom zbog administrativnih procedura.
Dijaspora traži objašnjenje i smatraju da biračko pravo ne smije zavisiti od toga da li građanin trenutno živi na adresi u Crnoj Gori ili da li ima važeću ličnu kartu, ukoliko ima crnogorsko državljanstvo i važeći pasoš.
pobjeda
