Autobuski prevoznici traže od Vlade i Ministarstva finansija da sistemski riješe problem povraćaja akciza i poreza na dodatu vrijednost jer ima firmi koje po dvije-tri godine čekaju na povraćaj tog novca, kazao je za “Dan” izvršni direktor Klastera autobuskih prevoznika Davor Dokić
Sa protesta autobuskih prevoznika 2021.
– Zbog velikih iznosa koji su se nagomilali, da ne bismo ugrozili likvidnost države, spremni smo da prihvatimo obveznice koje bi emitovala država i da nam njima plate PDV. Tako jednim potezom završavaju posao, jer nas isplaćuju, a mi sa obveznicama možemo da odemo u banku i založimo ih kao kolateral za kredit. Svjesni smo da gubimo na tome, ali bolje je i da izgubimo malo novca, ali da dođemo do njega, nego da čekamo i da nam likvidnost svakog dana visi o koncu – istakao je Dokić.
Precizirao je da je riječ o iznosu od 30 milion eura.
– Dakle, tražimo obveznice sa normalnim rokom dospijeća, umjesto isplate novca po osnovu povraćaja PDV-a – rekao je Dokić.
Ukazao je da su autobuski prevoznici u problemu zbog rasta cijene eurodizela u poslednjih mjesec dana. Od 9. marta cijena euroduzela je porasla 44 centa. Da Vlada nije reagovala smanjenjem akciza za 50 odsto, eurodizel bi bio skuplji za još 27 centi, odnosno poskupio bi ukupno 71 cent i sada bi koštao 2,05 eura po litru, umjesto trenutnih 1,78 eura. Benzin je u istom periodu poskupio oko 20 centi po litru.
Poskupljenje dizela za 33 odsto najviše je pogodilo prevoznike, kojima je gorivo glavni input. Ipak, od starta su poručivali da neće dizati cijene karata.
Osim povraćaja PDV-a i akciza, autobuski prevoznici traže i tri rate obećane pomoći iz 2021. godine. Tadašnja Vlada im je obećala pomoć od 1.500 eura po autobusu i isplatu u tri rate, ali, kako nam je kazao Dokić, to još nije realizovano.
– Za sve autobuske prevoznike to je suma od 1,7 miliona, što je za budžet Crne Gore smiješan iznos, maltene statistička greška, a nama bi ta sredstva omogućila da preživimo i da dođemo do kiseonika koji nam je neophodan, jer smo iscrpljeni visokom cijenom goriva – naglasio je Dokić.
Autobuski prevoznici su od Ministarstva finansija, koje vodi Novica Vuković, namjeravali da traže odricanje od dijela akciza i PDV-a, kako bi im pomogli zbog rekordnog rasta cijena goriva, ali su od toga zasad odustali, jer je u međuvremenu sklopljeno primirje između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, što će, kako se nadaju, dovesti do smirivanja na svjetskim berzama i zbog čega će doći do pada cijena dizela i vraćanja na normalni nivo.
U prvom navratu dizel je poskupio 16 centi, a kada je nakon dvije sedmice cijena trebalo da poraste za 34 centa po litru, Vlada se probudila i reagovala smanjenjem akciza na dizel za 50 odsto. To je dovelo do poskupljenja od “samo” sedam centi i zaustavilo je vrtoglavi rast cijena tog naftnog derivata. Međutim, s obzirom da sukobi nisu jenjavali, cijene su i u naredna dva obračuna rasle u dvocifrenom iznosu, što je u krajnjem dovelo do cijene od 1,78 eura po litru.
Na benzin, koji je poskupio oko 20 centi, Vlada je smanjila akcize za 25 odsto. Smanjenje akciza važi do 22. aprila.
Naredni obračun cijena naftnih derivata je u utorak, nakon Vaskrsa, a nove cijene će važiti od srijede, 15. aprila.
Vlada je krajem marta izmijenila i uredbu za određivanje maloprodajnih cijena goriva, pa se od tada cijene usklađuju na sedmičnom nivou. Do tada se cijena obračunavala na svake dvije sedmice
Izvor : dan. co. me
