Search
Close this search box.

The New York Times: Putin od svjetskih lidera dobio ono što je priželjkivao

Putin je na sastanku u Letvrtku sa Trampom i predsjednikom Kine, Si Đinpingom, tokom samita u kineskom gradu Šenženu, izašao kao veliki pobjednik.

Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Đinping -WIN MCNAMEE PREKO REUTERSA

Piše Pol Son za “Njujork tajms”

Ruski lider ostvario je simboličnu pobjedu u svojoj četvrt vijeka dugoj borbi za vraćanje Rusije na mjesto velike sile u središtu svjetskih zbivanja.

Pojavivši se uz Trampa i Siju, dvojicu lidera koji su mu najviše pomogli da izađe iz izolacije nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin je pokazao da ga najvažnije svjetske sile ipak mogu prihvatiti, a da pritom ne napravi nikakav ustupak u vezi sa ratom.

“Time se okončava izolacija koju je, barem Zapad, pokušao da mu nametne nakon sveobuhvatne invazije. Eto ga. Sastaje se sa Sijem i Trampom, toliko o izolaciji i sankcijama”, rekla je Angela Stent, stručnjakinja za Rusiju i više saradnica Američkog instituta za preduzetništvo.

Trilateralni sastanak, prve takve vrste između tri zemlje, uglavnom predstavlja diplomatski spektakl koji je Rusiju uzdigao iznad statusa koji u stvarnosti zauzima. Ona zaostaje za Sjedinjene Američke Države i Kinom po ekonomskoj moći, broju stanovnika i većini drugih ključnih pokazatelja uticaja.

Veliki izuzetak, osim teritorijalne veličine i određenih prirodnih resursa, jesu nuklearne snage. Rusija i dalje posjeduje najveći nuklearni arsenal na svijetu, što je nasljeđe Sovjetskog Saveza, a Putin se pobrinuo da nikome od prisutnih ne promakne.

Samo nekoliko sati prije nego što je Putin stigao na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, ruski strateški bombarderi sposobni za nošenje nuklearnog oružja sletjeli su u Vijetnam prvi put od sovjetskog vremena. U Šenženu je jedan istaknuti proruski komentator snimljen kako u nevjerici prilazi ruskom oficiru koji nosi “čegjet”, uređaj za nuklearno komandovanje i kontrolu koji prati ruskog lidera gdje god da ide, i pita: “Je li to onaj nuklearni kofer?”

 

Šta je to demokratija?

Na konferenciji za novinare nakon sastanka, Putin je rekao da on i Tramp dijele pristup “civilizacijskim vrijednostima” i da imaju “slične stavove”, pozivajući se na nedavni razgovor o demokratiji.

“Šta je zapravo demokratija? Šta je to?”, upitao je Putin. “Da li je to liberalni poredak koji su određeni krugovi nastojali i još nastoje da nametnu cijelom svijetu, oblikovan prema vlastitim zamislima? Da li je to demokratija ili liberalni pokušaj monopolizacije vlasti – zapravo, liberalna diktatura?”

Putin nije lično prisustvovao godišnjem samitu APEK-a već devet godina. Samit nije održavan uživo od 2019. do 2021. godine. Sjedinjene Američke Države, koje su bile domaćin 2023. godine, nisu ga pozvale zbog rata u Ukrajini, dok je međunarodni nalog za njegovo hapšenje zbog prebacivanja ukrajinske djece u Rusiju dodatno otežao njegovu posjetu Peruu i Južnoj Koreji 2024. i 2025. godine.

Međutim, u četvrtak je ruskom lideru omogućeno da se nađe na podijumu prekrivenom crvenim tepihom, zajedno sa američkim i kineskim kolegama, iako je u međuvremenu intenzivirao rat protiv Ukrajine, ubijajući rekordni broj ukrajinskih civila i zauzimajući tvrd stav tokom obnovljenih napora Trampove administracije da okonča sukob.

Tokom sastanka i nakon njega, Putin i Tramp kritikovali su Međunarodni krivični sud, koji je izdao nalog za Putinovo hapšenje. Tramp je tu instituciju, koju je njegova administracija sankcionisala, nazvao nekontrolisanim “odmetničkom globalističkom organizacijom”.

Dok je Rusija uživala u diplomatskom spektaklu i pompi, Ukrajina je podsetila na stvarnost. Samo nekoliko sati prije trilateralnog sastanka, ukrajinske snage su po treći put za nedjelju dana napale most koji povezuje Rusiju sa Krimom, poluostrvo koje je Putin ilegalno anektirao 2014. godine.

Prethodni američki predsjednici bili su oprezni da autokratama koje aktivno djeluju protiv američkih interesa daju legitimitet, ali Tramp je pristao na samit sa Putinom bez insistiranja na bilo kakvim prethodnim obavezama u vezi sa Ukrajinom.

U zvaničnom saopštenju koje su tri svjetska lidera objavila nakon sastanka nije bilo pomena o sukobu u Ukrajini, iako su Putin i Tramp razgovarali prije trilateralnog samita.

Tokom konferencije za novinare, Putin je rekao da, kao odgovor na napade na most na Krimu, isključuje mogućnost primirja koje bi obuhvatilo pomorsku i energetsku infrastrukturu Ukrajine i da će uzvratiti bolnim udarcem.

Ipak, ni ranije nije bilo mnogo naznaka da bi takva ograničena primirja mogla biti postignuta. Na mirovnim pregovorima prošle sedmice u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su vodili Trampove specijalne izaslanike Džareda Kušnera i Stiv Vitkofa, ruski pregovarački tim ponovo je iznio oštre zahtjeve iz perioda od prije pet godina.

Putin je rekao da je, na insistiranje Sjedinjenih Američkih Država, pozvao evropske zvaničnike u Rusiju “diplomatskim kanalima” kako bi utvrdio njihov stav i odlučio da li treba da budu uključeni u pregovore. Dosadašnji pregovori uključivali su samo Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Ukrajinu.

Ukrajina i evropske zemlje više puta su istakle da moraju biti uključene u sve razgovore o sopstvenoj bezbjednosti. U intervjuu za televiziju NBC njuz uoči samita, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da “velike zemlje uvijek misle da mogu donositi odluke o budućnosti cijelog svijeta, ali to je ogromna greška, apsolutno”.

Tramp i Putin, međutim, izgleda dijele mišljenje da u svjetskim poslovima postoji “samo nekoliko zaista ozbiljnih aktera” čije je mišljenje važno, rekla je Stent, ova saradnica Američkog instituta za preduzetništvo.

“Tramp je potpuno drugačiji predsjednik”, rekla je. “Njemu odgovara da ga vide u društvu ovih autoritarnih lidera. Zaista ga ne zanima da bude viđen sa američkim saveznicima, bilo evropskim ili azijskim.”

Godinama je jedan od glavnih razloga Putinove vladavine bio pokušaj da preokrene pad ruske moći nakon raspada Sovjetskog Saveza, koji je slavno nazvao “najvećim političkom katastrofom vijeka”.

“Pokazali smo sda smo slabi, a slabe tuku”, rekao je Putin u govoru 2004. godine, nakon terorističkog napada na školu u Beslanu.

Putin je gubitak moći Moskve doživljava kao ponižavajući.

Ruski lider je godinama bilježio sve što je smatrao omalovažavanjem, postajući sve odlučniji da okonča ono što je dugo nazvao “jednopolarnim svijetom”, odnosno svijetom u kojem, prema njegovom viđenju, Sjedinjene Države nepravedno dominiraju. Takav osećaj nepravde podstakao je njegov sve smjelije i smrtonosniji pokušaj da obnovi rusku moć.

Čak i nakon što mu je ovaj samit dodijelio simboliku lidera supersila, Putin je dio konferencije za novinare posvetio tvrdnjama da nije odgovoran za invaziju na Ukrajinu, već je krivicu prebacio na ranije zapadne političke elite.

“Nije ih bilo briga za naše mišljenje, jer su vjerovali da sa Rusijom više nema o čemu se pregovara. Samo treba vršiti pritisak”, rekao je Putin na konferenciji za novinare u četvrtak. “Pa, taj je pritisak kulminirao ratom i oružanim sukobima.”

 

Članak je objavio “Njujork tajms”

Dan  portal

 

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor