Ministarstvo ekologije o zamjeni 614 kilometara cjevovoda u tri faze
Procijenjena vrijednost projekta je 586,78 miliona eura, skoro tri puta više nego 2023, kada je procjena bila oko 200 miliona. Stare cijevi, prema dokumentu Ministarstva iz 2025, neće biti uklanjane, već ostaju u zemlji

Foto: Dražen Drašković
Autorka:Jelena Martinović
Dotrajale azbestno-cementne vodovodne cijevi u Crnoj Gori mijenjaće se fazno do 2050. godine, a procijenjena vrijednost tog posla je 586,78 miliona eura. Novac, kako su za Pobjedu kazali iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nije obezbijeđen u cjelosti.
U vodovodnim sistemima širom države, prema ranijim evidencijama koje navodi Ministarstvo, ima oko 614 kilometara takvih cjevovoda. Zamjena je predviđena projektom „Unapređenje efikasnosti vodosnabdijevanja zamjenom azbestno-cementnih cjevovoda na području Crne Gore“, koji se priprema uz podršku Evropske unije. Plan je podijeljen u tri perioda: kratkoročni od 2024. do 2027, srednjoročni od 2028. do 2035, i dugoročni od 2036. do 2050. godine.
– Riječ je o procijenjenoj investicionoj vrijednosti, a ne o iznosu koji je već u cjelosti obezbijeđen. Finansiranje će se realizovati fazno, kroz državne i lokalne budžete, kreditne aranžmane međunarodnih finansijskih institucija i dostupna bespovratna sredstva Evropske unije – kazali su iz Ministarstva.
Isti projekat predstavljen je u junu 2023, kada su Eko-fond i PROCON potpisali ugovor o uslugama za njegovu realizaciju. Tadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma saopštilo je da je procijenjena vrijednost projekta oko 200 miliona eura, da su cijevi starije od 50 godina i da se potpisivanjem ugovora stvaraju pretpostavke za početak realizacije. Sadašnja procjena je skoro tri puta veća, a u odgovoru Pobjedi ne navodi se zbog čega.
Godinu i po kasnije, u Nacionalnom profilu izloženosti azbestu Crne Gore, dokumentu Ministarstva iz januara 2025, navodi se da su tek započete aktivnosti na izradi Studije izvodljivosti, koju radi konsultant finansiran iz pretpristupnih fondova Evropske unije.
Projektom su obuhvaćene opštine iz svih regiona, uključujući Podgoricu. Na ažuriranoj Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata nalaze se projekti zamjene cijevi u Bijelom Polju, Nikšiću i Danilovgradu. Zamjena u Bijelom Polju procijenjena je na 15,3 miliona eura, u Nikšiću na 14,1 milion, a u Danilovgradu na 2,49 miliona eura.
Rekonstrukcija transportnog cjevovoda Potpeć – Pliješ u Pljevljima procijenjena je na 10,08 miliona eura, a za rekonstrukciju vodovodne infrastrukture Cetinja predviđeno je 21,35 miliona. Projekti rekonstrukcije vodovodne infrastrukture planirani su i u Kolašinu, Plavu, Gusinju, Kotoru, Ulcinju i drugim opštinama. Jedini iznos koji Ministarstvo u odgovoru navodi kao odobren jeste 12,6 miliona eura bespovratnih sredstava Zapadnobalkanskog investicionog okvira za jednu investicionu fazu na Cetinju.
Stare cijevi ostaju u zemlji
Azbestno-cementne cijevi, prema Nacionalnom profilu izloženosti azbestu, neće biti uklanjane. Kao povoljnija je ocijenjena metoda po kojoj se stare cijevi isključuju iz sistema i ostavljaju na mjestu, a nove se postavljaju paralelno sa njima ili se, ako je prečnik dovoljan, polietilenske cijevi uvlače u postojeće.
Nove cijevi neće svuda biti od istog materijala, već će izbor zavisiti od tehničkih karakteristika i namjene cjevovoda. Ministarstvo kao savremene materijale navodi, između ostalog, polietilen visoke gustine (PEHD) i duktilni liv. Dinamika zamjene zavisiće, kako su naglasili, od tehničkog stanja postojećih cjevovoda, utvrđenih prioriteta, pripremljenosti projektne dokumentacije, ali i od raspoloživih finansijskih sredstava.
Bez preciznog odgovora o pritužbama
Na pitanje Pobjede da li su imali pritužbe na kvalitet cijevi koji direktno utiče na pijaću vodu u Podgorici, iz Ministarstva nijesu dali precizan odgovor. Naveli su da su kvalitet i zdravstvena ispravnost vode za piće jedan od osnovnih prioriteta u upravljanju javnim vodovodnim sistemima.
– Važno je razlikovati tehničku dotrajalost vodovodne infrastrukture od zdravstvene ispravnosti vode. Sama činjenica da se u dijelu vodovodne mreže nalaze azbestno-cementne cijevi ne znači automatski da je voda zdravstveno neispravna. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, dosadašnji naučni dokazi nijesu potvrdili povezanost između unošenja azbestnih vlakana
putem vode za piće i štetnih posljedica po zdravlje – naveli su iz Ministarstva.
Zamjena cjevovoda, prema njihovim riječima, ostaje važan prioritet prvenstveno zbog smanjenja gubitaka vode, učestalosti kvarova, poboljšanja pouzdanosti sistema i dugoročnog očuvanja kvaliteta vodosnabdijevanja.
pobjeda