Search
Close this search box.

Đeka: Zaštita jezičke raznolikosti je pokazatelj demokratske zrelosti društva

Konferencijom o revitalizaciji upotrebe regionalnih i manjinskih jezika u javnom životu počelo crnogorsko predsjedavanje komitetom ministara SE

Foto: Savjet Evrope

Autor:Đ.Ć.

vaki jezik nosi sopstveni način sagledavanja svijeta, a kada se jedan jezik izgubi, svi mi vidimo nešto manje. Jezik ne bi smio da zavisi od hrabrosti nekolicine pojedinaca. Očuvanje jezika u školama i sudovima, opštinskim upravama i na internetu predstavlja odgovornost javnih institucija, izjavio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alain Berset, na otvaranju konferencije u Strazburu posvećene revitalizaciji upotrebe regionalnih i manjinskih jezika u javnom životu, kojom je ujedno počelo i crnogorsko predsjedavanje Komitetom ministra SE.

On je istakao da se, iako Evropska povelja Savjeta Evrope jasno propisuje da je upotreba regionalnog ili manjinskog jezika u privatnom i javnom životu neotuđivo pravo, na pojedine manjine danas gleda sa podozrenjem.

– Kao da govoriti određenim jezikom znači opredijeliti se za jednu stranu. Manjine koje se osjećaju sigurno doprinose tome da i jedna država bude sigurnija – poručio je Berset.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Fatmir Đeka ukazao je na značaj zaštite regionalnih i manjinskih jezika i podsticanja njihovog aktivnog prisustva u javnom životu.

– Zaštita jezičke raznolikosti nije samo pitanje očuvanja kulturnog nasljeđa već i pokazatelj demokratske zrelosti jednog društva, njegove otvorenosti i sposobnosti da svakom pojedincu omogući da slobodno i dostojanstveno izražava svoj identitet. Naša zajednička ambicija treba da bude Evropa u kojoj se različiti jezici ne samo čuvaju već se i čuju – naglasio je Đeka.

Predsjedavajuća Komiteta eksperata Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Aleksandra Ošmjanska Padžet, objasnila je da se rad na promociji upotrebe regionalnih i manjinskih jezika u javnom životu ne odnosi samo na očuvanje jezika naših predaka, već i na jačanje naših država i društava.

– Ova konferencija pokazuje da finansiranje promocije regionalnih i manjinskih jezika nije skup poklon manjinskim zajednicama, već ulaganje u otpornost naših društava kroz raznolikost. Jer demokratija može napredovati jedino onda kada se čuju različiti glasovi – kazala je ona.

Glavna govornica na konferenciji, novinarka i autorka knjige „Kako ubiti jezik“, Sofija Smit Galer poručila je da jezici prkose granicama i da mogu da nadžive prostor i vrijeme.

– Upravo zato jezik koji djeluje izgubljeno može biti vraćen u život. Svojoj knjizi dala sam naslov „Kako ubiti jezik“, ne kao priručniku, već kao provokaciji kojom želim da ukažem na ono što se dešava danas, ono što se dešavalo u prošlosti i korake koje moramo preduzeti ako želimo da sačuvamo jezičku raznolikost. Jer jezička raznolikost predstavlja jedno od naših najmoćnijih sredstava u borbi protiv nestajanja dubokih znanja, kulturne homogenizacije, brisanja istorije, pa čak i nekih zdravstvenih kriza sa kojima se suočavamo – rekla je ona.

Zaključci konferencije doprinijeće, kako je saopšteno iz Savjeta Evrope, Novom demokratskom paktu za Evropu, i to kroz utvrđivanje konkretnih načina za uklanjanje jezičkih barijera koje otežavaju učešće u javnom životu, jačanje povjerenja u javne institucije i obezbjeđivanje da jezička raznolikost bude prepoznata i u demokratskoj i digitalnoj budućnosti Evrope.

Na marginama konferencije otvorena je izložba pod nazivom „Živi jezici: manjinski jezici u javnom životu u Crnoj Gori“.

pobjeda.me

 

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor