
Istraživanje, objavljeno u septembru 2026. godine, obuhvatilo je poznate proizvođače, robne marke velikih trgovinskih lanaca, organske i veganske namaze, kao i proizvode sa smanjenim sadržajem šećera.
Stručnjaci su analizirali ukus, sastav, nutritivne vrednosti, prisustvo potencijalno štetnih supstanci i podatke na deklaracijama. Kremovi su degustirani naslepo, kako ime proizvođača ne bi uticalo na ocenu.
Od ukupno 18 testiranih proizvoda, njih 12 dobilo je ocenu „dobar“, četiri su ocenjena kao „zadovoljavajuća“, dok su dva dobila samo ocenu „dovoljan“.
Jeftini krem iz Aldija bolji od Nutelle
Najbolju ukupnu ocenu, 2,0 prema nemačkom sistemu ocenjivanja, dobila su dva proizvoda. Jedan je Nusskati, krem koji se prodaje u nemačkom diskontnom lancu Aldi, dok je drugi proizvod male čokoladne manufakture Goldhelm iz nemačke pokrajine Tiringije.
Razlika između njih posebno je zanimljiva kada se pogleda cena. Aldijev Nusskati koštao je samo 0,50 evra za 100 grama, dok je krem proizvođača Goldhelm bio višestruko skuplji.
Proizvod manufakture Goldhelm izdvojio se intenzivnim ukusom lešnika, izraženim aromama pečenja i sadržajem lešnika većim od 50 odsto.
S druge strane, jeftiniji Nusskati uspeo je da ostvari odličan rezultat zahvaljujući ukusu i ukupnom kvalitetu.
Nutella je zauzela treće mesto sa ocenom 2,2. Zanimljivo je da je njen ukus ocenjen veoma dobro, identičnom senzornom ocenom 1,5 koju je dobio i Aldijev proizvod.
Međutim, presudnu razliku napravio je nutritivni sastav.
Naime, Nutella sadrži čak 57 odsto šećera, najviše od svih 18 testiranih kremova. To znači da na svakih 100 grama ovog namaza dolazi približno 57 grama šećera.
Istovremeno, sadržaj lešnika iznosi 13 odsto, potpuno isto kao kod jeftinijeg Aldijevog krema.
U vreme prikupljanja podataka za test Nutella je u Nemačkoj koštala oko 0,84 evra za 100 grama.
Stručnjaci upozoravaju da nijedan od testiranih kremova nije naročito zdrav

Iako su mnogi proizvodi dobili dobre ocene za ukus i kvalitet, rezultati su pokazali i nešto zajedničko gotovo svim čokoladnim namazima: sadrže velike količine šećera i masti.
Prema podacima Stiftung Warentesta, klasični kremovi od lešnika i kakaa u proseku se sastoje od približno polovine šećera i više od trećine masti.
Porcija od 20 grama u proseku sadrži oko 111 kilokalorija. Zbog toga stručnjaci naglašavaju da ovakve namaze treba posmatrati prvenstveno kao slatkiš, a ne kao nutritivno vredan doručak.
U kategoriji nutritivnog kvaliteta nijedan od testiranih proizvoda nije zaslužio ocenu bolju od „zadovoljavajuće“.
Posebno loše prošao je krem sa smanjenim sadržajem šećera Ahead No Added Sugar Spread Crazy Hazel. U njemu je utvrđeno čak 42 odsto maltitola, šećernog alkohola koji u većim količinama može izazvati probavne tegobe i laksativno dejstvo.
Kod ovog proizvoda otkriveni su i aromatični ugljovodonici mineralnih ulja, poznati kao MOAH, među kojima mogu biti prisutna jedinjenja sa potencijalno kancerogenim svojstvima. Proizvod je dobio ukupnu ocenu 4,0, najlošiju u testu.
Istraživanje je otvorilo i pitanje održivosti proizvodnje. Devet od 18 kremova sadržalo je palmino ulje, dok su stručnjaci ukazali i na ekološke i socijalne probleme povezane sa proizvodnjom kakaa i lešnika.
Rezultati pokazuju da skuplji i poznatiji proizvod ne mora nužno da bude kvalitetniji. Ipak, dobra ocena na testu ne znači da određeni krem ima povoljan nutritivni sastav.
Za potrošače u Srbiji posebno je važno da obrate pažnju na deklaracije, sadržaj šećera, procenat lešnika i vrstu upotrebljenih masti. Cene iz istraživanja odnose se na nemačko tržište, a sastav proizvoda treba proveriti na pakovanjima koja se prodaju u domaćim trgovinama.
Istraživanje objavljeno na Stiftung Warentest
nova.rs