Trajna mehanička oštećenja na 16 stabala zaštićene munike u Piperima (Podgorica) nastala su još krajem jula usljed kretanja i rada građevinske mehanizacije tokom izgradnje puta Dubravice – Kamenik, zbog čega drveću prijeti sušenje i propadanje. Podgoričko preduzeće „Putevi“, koje je izvodilo radove, nije se prije ulaska mašina na teren obraćalo Upravi za gazdovanje šumama i lovištima.

To je saopšteno Pobjedi iz Uprave u odgovorima na pitanja o ekološkom incidentu – oštećenju zaštićene vrste drveća.

– Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je kontrolom reona, dana 24. jula 2026. godine, ustanovila bespravnu radnju u odjeljenju 29 GJ „Radovče“ (Gazdinska klasa visoke zaštitne šume munike). Službenici Uprave izašli su na teren 28. jula, u prisustvu predstavnika mjesne zajednice Mira Vukovića. Neposrednim uvidom na terenu konstatovali su da je usljed kretanja i rada građevinske mehanizacije došlo do mehaničkog oštećenja 16 stabala munike, procijenjene drvne zapremine 8,55 kubnih metara. Na stablima su konstatovana brojna mehanička, trajna oštećenja različitog intenziteta, koja umanjuju njihovu vitalnost i otpornost, stvaraju povoljne uslove za razvoj patogenih gljiva i sekundarnih štetnih insekata, kao i mogućnost sušenja i propadanja – navedeno je u odgovorima.

Da posljedice radova nijesu samo mehanička oštećenja, potvrđuje i slika sa terena – Pobjedin fotoreporter Stevo Vasiljević u srijedu je duž puta u Piperima zatekao desetine stabala oborenih sa izvaljenim korijenjem.

Izostala procedura

Osim posljedica po taj zaštićeni i endemični ekosistem, u odgovoru se ukazuje i na izostanak zvanične procedure prije ulaska mašina u zaštićenu zonu.

– Po tvrdnji predsjednika mjesne zajednice Mira Vukovića, radove na izgradnji šumskog puta izvodila je kompanija DOO „Putevi“, međutim prema tvrdnji rukovodioca Područne jedinice Podgorica, niko od strane „Puteva“ nije se zvanično obraćao Upravi za gazdovanje šumama i lovištima prije izvođenja radova – naveli su iz te institucije.

Munika je reliktna i endemična vrsta bora Balkana, koja u Crnoj Gori ima status zaštićene vrste i raste na nepristupačnim, krševitim terenima, zbog čega svako oštećenje tih stabala predstavlja značajan udar na ekosistem.

– S obzirom na to da je riječ o zaštićenoj i ekološki značajnoj vrsti drveta i da nijesu preduzete odgovarajuće mjere zaštite stabala uz trasu puta, inspektor za šumarstvo i lovstvo dokumentaciju je proslijedio ekološkoj inspekciji radi utvrđivanja svih okolnosti i preduzimanja mjera u skladu sa propisima iz oblasti zaštite prirode – naveli su iz Uprave.

Agencija vodi dva postupka

Pobjeda je u srijedu objavila da je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) ovog mjeseca, na osnovu zapisnika Ekološke inspekcije, pokrenula dva odvojena postupka po službenoj dužnosti radi utvrđivanja štete u životnoj sredini. Prvi je pokrenut 5. novembra, povodom oštećenja stabala munike (Pinus heldreichii) na području Pipera. Drugi slučaj pokrenut je 3. novembra, a odnosi se na izlivanje hlorovodonične kisjeline (HCl) tokom transporta na četiri parcele u pljevaljskom selu Vrulja 30. oktobra. Kako se navodi u obavještenju EPA, na osnovu zapisnika Ekološke inspekcije utvrđeno je da je „prilikom transporta došlo do curenja hlorovodonične kisjeline te da je dospjela na zemljište“. U dokumentu Agencije, međutim, nije navedeno ko je i za čije potrebe prevozio kisjelinu, o kojoj se količini radi, niti kako je došlo do njenog prosipanja.

Hlorovodonična kisjelina je snažna, korozivna, neorganska hemikalija koja u dodiru sa tlom može izazvati naglu promjenu – zakisjeljavanje zemljišta, uništavanje mikroorganizama i biljnog svijeta, te potencijalno ugroziti podzemne vode ukoliko se hitno ne sprovede sanacija.

Pobjeda očekuje odgovore i od Agencije za zaštitu životne sredine i resornog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera o akterima ovih incidenata, razmjerama štete, dozvolama te sanaciji nastale štete.

Prema Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, pravnim licima koja ne preduzmu preventivne mjere ili ne sprovedu naloženu sanaciju prijete kazne od 4.000 do 80.000 eura, dok su za odgovorna lica predviđene kazne od 2.000 do 8.000 eura.

Incidenti iz 2023. godine

Prema podacima sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine, posljednji slučajevi u kojima je postupila po tom zakonu i obavijestila javnost zabilježeni su 2023. godine. Tada je najprije u avgustu kompanijama „Montenegro Petrol“, „Bemax“ i „Beton Montenegro“ izdato rješenje da je „nastala šteta u životnoj sredini kršenjem Zakona i profesionalnih standarda, internih pravila poslovanja i grubom nepažnjom operatera usljed devastacije prirodnih vrijednosti u koritu rijeke Morače na potezu od ušća Sitnice do Vukovačkog mosta, čime je pričinjena šteta koja ima značajan negativan uticaj na dostizanje ili održavanje povoljnog statusa zaštićenih vrsta i prirodnih staništa predmetnog područja, kao i izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre“.

Nakon toga, u decembru, kompaniji „Montenegro Petrol“ donijeto je i privremeno rješenje kojim je utvrđeno da i devastacija na potezu od Botuna do Ponara predstavlja štetu u životnoj sredini.

pobjeda