Foto: Shutterstock
Najbogatiji investitori u svijetu sve se više okreću ulaganjima izvan tradicionalnih akcija i obveznica, usmjeravajući novac u hedž fondove, privatne investicione fondove i infrastrukturne projekte, dok ih nestabilnost tržišta i strah od uporne inflacije podstiču da diversifikuju svoja ulaganja.
Od azijskih milijardera do porodičnih investicionih kancelarija širom svijeta, alternativne investicije zauzimaju sve veći dio portfelja u kojima su nekada dominirale tradicionalne vrste imovine, navode stručnjaci iz finansijske industrije, navodi CNBC.
Imovina kojom u okviru alternativnih ulaganja upravlja odjeljenje za privatno bogatstvo kompanije JPMorgan Asset Management u azijsko-pacifičkom regionu porasla je 40 odsto tokom proteklih 12 mjeseci, prema riječima regionalnog izvršnog direktora te kompanije Dena Votkinsa (Dan Watkins).
To pokazuje sve veće interesovanje imućnih i izuzetno bogatih klijenata za takve investicije.
„Zaista postoji ogromno interesovanje za alternativna ulaganja među bogatim i izuzetno bogatim klijentima“, rekao je Votkins nedavno na medijskom samitu u Singapuru.
Prema ocjenama stručnjaka, promjena investicionih strategija dolazi u trenutku kada se ulagači suočavaju sa sve većom koncentracijom tržišta akcija, geopolitičkom neizvjesnošću i zabrinutošću da akcije i obveznice možda više ne pružaju jednaku zaštitu od tržišnih padova kao ranije.
„Primjećujemo nagli rast planiranih ulaganja u alternativnu imovinu među porodičnim investicionim kancelarijama sa kojima razgovaramo“, rekao je Džon Vuds (John Woods), glavni investicioni direktor za Aziju u kompaniji Lombard Odier.
Alternativne investicije sada čine 60 odsto portfelja investicionih kancelarija koje upravljaju bogatstvom jedne porodice, čime su prvi put premašile tradicionalna ulaganja, pokazuje istraživanje BNY Wealtha.
Prema tom izvještaju, tradicionalna imovina činila je 41 odsto investicionih portfelja.
Bogati investitori nastoje da rasporede rizik, obezbijede prihode i pristupe ulaganjima izvan berzanskih tržišta.
Zabrinutost zbog visokih procjena vrijednosti imovine, malih razlika između prinosa na rizičnije i sigurnije dužničke instrumente, kao i sve izraženijeg zajedničkog kretanja cijena akcija i obveznica, dodatno je ubrzala taj trend, objasnio je Vuds.
Zašto su hedž fondovi sve privlačniji
Hedž fondovi postaju jedan od omiljenih izbora bogatih investitora koji žele zaštitu od tržišnih oscilacija, posebno u trenutku kada tradicionalne strategije diversifikacije nailaze na sve veće izazove.
Olaolu Aganga, rukovoditeljka sektora za izgradnju i analizu investicionih portfelja u Citi Wealthu, rekla je da su hedž fondovi u posljednje vrijeme privukli najveće interesovanje kvalifikovanih klijenata.
Ti investitori traže prinose koji manje zavise od toga da li tržište akcija raste ili pada.
Privatno kreditiranje, odnosno ulaganje u kredite koji se odobravaju izvan tradicionalnog bankarskog sistema, još je jedna oblast koja privlači interesovanje investitora jer može obezbijediti prihode na osnovu ugovorenih obaveza.
Pojedine strategije hedž fondova, kako objašnjava Vuds, nastoje da ostvare profit zahvaljujući razlikama u poslovnim rezultatima pojedinih kompanija, umjesto da se oslanjaju na opšti rast tržišta.
Citijevo istraživanje iz 2026. godine, sprovedeno među 351 porodičnom investicionom kancelarijom, pokazalo je da je inflacija njihova najveća briga.
Slijede kamatne stope, stabilnost finansijskog sistema i nestabilnost tržišta.
Prema riječima Agange, bogate porodice sve češće traže investicije koje mogu da donose redovne prihode i očuvaju kupovnu moć u uslovima dugotrajne inflacije i neizvjesnosti u vezi sa kamatnim stopama.
Istovremeno nastoje da smanje izloženost portfelja tržišnim oscilacijama.
Ipak, Citijevo istraživanje pokazalo je i da su akcije kojima se trguje na berzama zabilježile najveći neto rast udjela u investicionim portfeljima.
To sugeriše da bogati investitori dodaju alternativna ulaganja postojećim portfeljima, umjesto da napuštaju tradicionalna tržišta.
„Ovo nije masovno povlačenje sa javnih tržišta“, rekao je Vuds.
Vještačka inteligencija podstiče ulaganja u infrastrukturu
Infrastruktura je još jedan veliki dobitnik promjene investicionih strategija, pri čemu procvat vještačke inteligencije stvara ogromnu potražnju za data centrima, elektroenergetskim mrežama i digitalnom povezanošću.
Tomas Rolan Gijo (Thomas Roland Guyot), rukovodilac sektora za investicije na privatnim tržištima za jugoistočnu Aziju u okviru UBS Unified Global Alternatives, rekao je da investitori sve više usmjeravaju kapital u imovinu i projekte koji podržavaju razvoj vještačke inteligencije, elektrifikaciju i energetsku bezbjednost.
Takva ulaganja potencijalno nude kombinaciju dugoročnog rasta i relativno predvidljivih novčanih tokova, posebno kada su prihodi zasnovani na neophodnim uslugama ili dugoročnim ugovorima.
Sve veće interesovanje već se odražava na priliv kapitala.
Neto prilivi u otvorene infrastrukturne fondove porasli su za 30 odsto na godišnjem nivou tokom 12 mjeseci zaključno sa prvim kvartalom 2026. godine, pokazuju podaci kompanije PitchBook koje je citirao UBS.
Privatni investicioni fondovi, koji ulažu kapital u kompanije čijim se akcijama ne trguje na berzi, i dalje predstavljaju jedan od temelja alternativnih ulaganja bogatih investitora, ali oni postaju sve selektivniji.
Prema riječima Agange iz Citi Wealtha, porodične investicione kancelarije sve češće daju prednost direktnim ulaganjima u kompanije, zajedničkim investicijama sa upravljačima privatnih investicionih fondova i kupovini postojećih udjela u fondovima na sekundarnom tržištu, umjesto da se oslanjaju isključivo na tradicionalne fondove koji prikupljaju sredstva više investitora.
Takav pristup može investitorima omogućiti veću kontrolu nad ulaganjima ili priliku da određenu imovinu kupe po sniženim cijenama, objasnio je Vuds iz Lombard Odiera.
Širem zaokretu ka alternativnim investicijama doprinosi i rast broja takozvanih trajnih fondova (evergreen funds), koji nemaju unaprijed određen rok završetka poslovanja, kao i fondova sa ograničenom mogućnošću povlačenja novca (semi-liquid funds).
Ti fondovi smanjili su minimalne iznose potrebne za ulaganje i pojednostavili dio administrativnih procedura koje prate tradicionalne investicione fondove na privatnim tržištima, dodao je Vuds.
Alternativne investicije nose i značajne rizike
Iako potraga za smanjenjem rizika podstiče ulaganja u alternativnu imovinu, ni takve investicije nijesu bez opasnosti.
Privatna ulaganja mogu vezati kapital na više godina, dok se procjene vrijednosti te imovine ponekad sporo prilagođavaju pogoršanju tržišnih uslova.
Čak i fondovi koji se predstavljaju kao djelimično likvidni mogu ograničiti povlačenje novca kada naglo poraste broj zahtjeva investitora za isplatu.
„Lakši pristup ulaganjima ne znači i likvidnost“, upozorio je Votkins iz JPMorgana.
Aganga iz Citija istakla je da se prinosi mogu znatno razlikovati u zavisnosti od upravljača fondova.
Takođe, privatna imovina može djelovati stabilnije nego što zaista jeste, jer se njena vrijednost procjenjuje i ažurira rjeđe nego cijene imovine kojom se svakodnevno trguje na berzi.
Investitori moraju voditi računa i o nenamjernoj koncentraciji rizika.
Portfelj koji sadrži ulaganja u data centre preko fondova za nekretnine, infrastrukturnih fondova i privatnih investicionih fondova može na prvi pogled djelovati diversifikovano, iako je zapravo snažno vezan za isti investicioni ciklus u sektoru vještačke inteligencije, upozorio je Gijo iz UBS-a.
Za sada, sve veći priliv kapitala u alternativnu imovinu pokazuje da takva ulaganja postaju sve privlačnija bogatim investitorima, ali ne na štetu tradicionalnih investicija.
Vuds naglašava da se veliki dio novih ulaganja finansira svježim kapitalom i viškom gotovine, a ne masovnom prodajom akcija i obveznica.
forbes.vijesti.me
