Po njegovom mišljenju, najveće žrtve reforme mogli bi biti zaposleni u malim i srednjim preduzećima i budući penzioneri.

– Procjenjuje se da bi između pet i deset hiljada ljudi moglo ostati bez posla – kazao je Dokić za “Dan”.

Prema ocjeni ovog ekonomiste, programi “Evropa sad” 1 i 2 i najavljeni “Euro model” otvaraju ozbiljna pitanja održivosti javnih finansija.

Dokić naglašava da najavljeno povećanje neto zarada nije rezultat ekonomskog napretka, nego puke preraspodjele postojećih budžetskih sredstava, bez odgovarajućeg rasta proizvodnje, pa samim tim i bez stvaranja nove vrijednosti.

– Pošto ne proizvodimo nove vrijednosti, ne stvaramo ništa, vršimo preraspodjelu postojećih sredstava koja su nam na raspolaganju – kaže Dokić.

Posebno problematičnim smatra preusmjeravanje namjenskih prihoda koji su ranije bili povezani sa finansiranjem Fonda PIO i zdravstvenog sistema u opštu budžetsku potrošnju.

Kako upozorava, model koji se oslanja samo na povećanu potrošnju i prihode od poreza na dodatu vrijednost (PDV) nosi značajan rizik.

– Nama će ekonomija da se zasniva na rastu potrošnje, a ne na razvoja proizvodnje i privatnog sektora. Zanima me kako ćemo to obezbijediti kada država nije u stanju ni da isplati potraživanja po povratu PDV-a – ističe naš sagovornik.

Ukazuje da bi eventualni ekonomski poremećaji, kojima smo bili svjedoci poslednjih šest godina (epidemija kovida i agresije na Ukrajinu i Iran), mogli uticati na nova poskuljenja hrane i energenata, što bi moglo opet dodatno opteretiti državnu kasu.

– Ekonomija ne poznaje formulu da će se sve finansirati iz PDV-a i povećane potrošnje – izričit je Dokić.

Najavljenim programom, kako dodaje, posebno su ugrožena mikro, mala i srednja preduzeća koja posluju sa niskim profitima i nemaju finansijske rezerve.

Dokić procjenjuje da bi takva situacija mogla dovesti do smanjenja broja zaposlenih, gašenja pojedinih poslovnih subjekata i pada privredne aktivnosti.

– Gubitnici će biti mala preduzeća i zaposleni sa srednjom školom, a dobitnici velika preduzeća. A “Euro model” je idealan za banke. Ko god ima visok procenat učešća rada u troškovima, biće u ozbiljnom problemu sa ovim programom, a jedna od posljedica mogla bi biti gubitak između pet i deset hiljada radnih mjesta – smatra Dokić.

Broj otkaza, kako je dodao, zavisiće od toga koliko će država zaista pomoći preduzećima koja neće moći da isplate nove zarade.

– Ko god može da otpusti višak zaposlenih, on će to i uraditi. To je privatni kapital, ima svoje razloge, ima svoju logiku i vodi se profitom – ističe Dokić.

Upozorava da se prilikom procjene održivosti novog modela ne smiju zanemariti ni postojeće obaveze države po osnovu ranijih zaduženja.

– Niko iz Vlade nije saopštio građanima da Crnu Goru naredne godine očekuje vraćanje oko 1,35 milijardi eura po osnovu prethodnih kredita i zaduženja. Istovremeno, novi program bi mogao donijeti dodatne troškove od oko 700 do 750 miliona eura, dok ukupne godišnje fiskalne posljedice mogu dostići i milijardu do 1,2 milijarde eura – rekao je Dokić.

Kao jedan od mogućih scenarija on predviđa povećanje PDV-a, izvjesni rast cijena i inflaciju.

– Prva mjera, kad se vidi da je ta količina novca koja nama nedostaje stvarno zabrinjavajuća, jeste povećanje PDV-a – kaže Dokić.

Dodatni rizik vidi u mogućem rastu cijena energenata, posebno dizela, koji bi mogao pokrenuti novi inflatorni talas.

Oslanjanje Vlade na buduću inflaciju kao faktor koji bi mogao učiniti povećane nominalne zarade i budžetske obaveze podnošljivijim smatra veoma rizičnim.

Ako se desi slom javnih finansija zbog predviđenog programa, pretpostavlja da će se uključiti Međunarodni monetarni fond (MMF).

– Premijer Milojko Spajić i njegov tim ” Euro modelom” uvode i državni intervencionizam u javne finansije, što je u suprotnosti sa tržištem i tržišnom ekonomijom. Propisivanje minimalaca u zavisnosti od nivoa obrazovanja direktno je miješanje države u tržište rada i obezvređuje zarade na osnovu rada, sistema kolektivnih ugovora i tržišne uslove – naglašava Dokić.

Podsjeća da se premijer nijednom nije konsultovao sa socijalnim partnerima, sindikatima i Unijom poslodavaca.

Spajiću zamjera i izazivanje opšte javne osude privatnog sektora takvim potezima, sugerišući da privatni sektor raspolaže velikim viškovima novca koje ne želi da podijeli sa zaposlenima.

– To nije tačno. Mala i srednja preduzeća u velikom broju imaju problem sa povećanom nelikvidnošću – kazao je Dokić.