Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, između 30 i 40 posto učenika osnovnih škola osjeća veliko opterećenje zbog škole, posebno u sedmom i osmom razredu. Iako se mnogi učenici plaše da neće imati dovoljno bodova za željenu srednju školu, podaci predstavljeni na skupu pokazuju da oko 85 posto učenika nakon završetka osnovnog obrazovanja upiše školu koja im je prvi izbor.

Stručnjaci zato upozoravaju da odlične ocjene ne bi trebale biti jedino mjerilo uspjeha niti preduslov za nastavak obrazovanja.

Stres, depresivnost i svakodnevni pritisak

Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iznijela je podatke prema kojima oko 20 posto učenika pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti. Oko 18 posto učenika na početku srednje škole ima ozbiljne simptome stresa, dok 37 posto navodi da se teško nosi sa svakodnevnim školskim obavezama i pritiskom.

Prema riječima stručnjaka, dio problema povezan je s očekivanjima okoline i pritiskom da djeca moraju ostvarivati izuzetne rezultate. Zbog toga je važno raditi i s roditeljima te im pomoći da razumiju kako izbor srednje škole nije presudan za cijeli život.

Obrazovanje se nastavlja i nakon završetka škole, a životni putevi mladih mogu se razlikovati. Djeci je potrebno omogućiti da razvijaju svoje sposobnosti bez stalnog straha od neuspjeha.

Najteže je tokom ispitnih rokova

Marina Banković, koordinatorica savjetodavnih linija „Hrabrog telefona“, upozorila je da se djeca češće javljaju zbog samopovređivanja i suicidalnih misli u periodima ispitnih rokova, posebno u maju te novembru i decembru.

Strah od budućnosti počinje još u osnovnoj školi

Aida Mujkić-Klarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba navela je da se s ovim strahovima suočavaju i djeca već u četvrtom razredu osnovne škole. Neka od njih već tada brinu hoće li imati dovoljno bodova za željeno buduće školovanje.

Stručnjaci upozoravaju da škola ne bi trebala izazivati stalnu tjeskobu. Učenje treba biti prilika za razvoj znanja, samopouzdanja i interesovanja, a ne izvor straha koji sputava dječije sposobnosti.

Ocjena ne određuje vrijednost djeteta

Organizatorica okruglog stola „Djeca pod pritiskom: Posljedice imperativa uspjeha na mentalno zdravlje mladih“, Sabina Glasovac, upozorila je da ambicija sama po sebi nije problem. Problem nastaje kada se školski uspjeh počne smatrati jedinim mjerilom vrijednosti djeteta.

Roditelji i nastavnici imaju važnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem se greške prihvataju kao dio učenja, a trud cijeni jednako kao rezultat. Dijete treba znati da slabija ocjena nije razlog za sram niti dokaz da je podbacilo.

Kada školski pritisak počne narušavati san, raspoloženje ili svakodnevno funkcionisanje djeteta, važno je razgovarati s njim i potražiti stručnu pomoć. Posebno ozbiljno treba shvatiti izjave o samopovređivanju ili suicidalnim mislima. U takvim situacijama dijete ne treba ostavljati samo, nego mu odmah osigurati podršku odrasle osobe od povjerenja i stručnjaka.

Dnevni avaz